ponedjeljak, 16. septembar 2019.

Budućnost je cirkularna ekonomija,a ne recikliranje


Centar za promociju civilnog društva na 17. međunarodnom sajmu ekologije EKOBIS 2019

U Bihaću, 12. septembra je premijer Unsko – sanskog kantona, gospodin Mustafa Ružnić, zvanično otvorio 17. sajam ekologije porukom da je sajmište Luke u Bihaću sada mjesto razvoja poslovnog ambijenta i da ovaj vrijedni sajam ne bi bio moguć bez kvalitetnih partnerstava.

– Naš primarni cilj mora biti upravo stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, kako bismo sačuvali svakog čovjeka, jer su ljudi naše najveće bogatstvo. Nema boljeg mjesta za uspostavljanje poslovnih partnerstava i međuregionalne saradnje od sajmova ovakvog tipa. Zato bezrezervno podržavamo EKOBIS i nastojimo ga unaprijediti iz godine u godinu – riječi su kantonalnog premijera Mustafe Ružnića.

Sajam je trajao od 12. do 15. septembra, a svojim sadržajem i pratećim događajima bio je posvećen cirkularnoj ekonomiji. Posjetiocima se predstavilo 270 izlagača iz Turske, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Njemačke, Austrije i Bosne i Hercegovine, uz više prezentacija privrednog i civilnog sektora koji zajedničkim naporima rade na unapređenju privrede koja u centru ima ekologiju.

Drugog dana sajma je predstavljen trogodišnji projekat zaštite okoliša Think Nature! čime je naglašena uloga civilnog društva, organizacija koje u fokusu svog djelovanja imaju zaštitu okoliša i kompanija koje su društveno odgovorne u cirkularnoj ekonomiji. Think Nature! projekat predstavlja sveobuhvatan pristup zaštiti okoliša iz ugla civilnog društva što je prepoznala i Švedska razvojna agencija koja izdvaja 3 miliona konvertibilnih maraka za njegovu implementaciju.

Partnerski Grad Bjelovar se također predstavio na sajmu EKOBIS 2019 sa inspirativnim pričama, primjerima dobre prakse, inovativnim rješenjima i primjerima participacije svih lokalnih aktera u razvoju privrede Bjelovara.

Direktorica Tehnološkog parka Bjelovar, Dijana Jurković Pišćević je govorila o cirkularnoj/kružnoj ekonomiji kao jedinom održivom putu kojim trebamo ići ako želimo zaštiti naš jedini dom, planetu.

Pitanjem: Koja je razlika između uređaja 20. i 21. stoljeća? I odgovorom: Dužina trajanja proizvoda/uređaja., Jurković – Pišćević je otvorila prezentaciju i dala uvod u razliku između linearne i cirkularne ekonomije iz ugla ekologije.

Razumijevanje ciklusa proizvodnje predstavlja ključnu tačku u procesu donošenja odluke pri kupnji i odnosu individue prema otpadu i okolini. Linearna ekonomija je bazirana na brzoj proizvodnji, višenamjenskoj upotrebi proizvoda (iskorišten proizvod koristimo za nešto drugo) i recikliranje otpada. Dok je cirkularna ekonomija pažljivo planirana i bazirana je na unapređenju kvalitete odnosno izdržljivosti proizvoda kako bi se količina otpada smanjila dok s druge strane predviđa ponovnu upotrebi istog proizvoda u industriji, reparacija kvalitetnih proizvoda.

Kružna ekonomija je bazirana na ulaganju u proizvod koji ima duži vijek trajanja, kvalitetniji je i izdržljiviji, i pravi balans između potražnje za resursima i količinom dostupnih resursa. Recikliranje nudi ograničene mogućnosti, proces je skup, energetski intenzivan i općenito umanjuje vrijednost proizvoda, zato se sada treba ulagati u kružnu ekonomiju. U kružnoj ekonomiji nema otpada, odnosno on je minimiziran i kružna ekonomija podrazumijeva socijalno/društveno preduzetništvo.

Mi danas u BiH spaljujemo otpad, a svijet ide više koraka ispred nas i poentira važnost očuvanja sirovine a ne njeno trajno uništenje.