15. januar 2018

Društvena preduzeća: Drugačija, a po zakonu ista


Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja u regionu koja još uvijek nema Zakon o socijalnom preduzetništvu i preduzećima. Da je ovaj društveni fenomen do sada u velikoj mjeri bio zanemaren, govori i činjenica da se sve više razgovara o izazovima i problemima istog.

Društvena preduzeća u BiH, a ima ih u prilično impresivnom broju, posluju kao i sva druga preduzeća i najčešće izbjegavaju ovaj prefiks ispred svog imena. Kao razlog toga, često navode da je zapravo i samo neprepoznavanje definicije „društveno preduzeće“ u društvu, koja opet proizilazi iz činjenice da ne postoji zakonski okvir za rad i politike koje zagovaraju rješavanje i definisanje ovog vida poslovanja u našoj državi.

Ko vodi društvena preduzeća i kako ona nastaju?

Društveno preduzetništvo kao fenomen se javlja najčešće među organizacijama civilnog društva (OCD ili udruženja), ali i pojedincima koji su odlučili napraviti korak naprijed. Centar za promociju civilnog društva (CPCD) je u proteklih dvije godine dana razvio i implementirao program za OCD za jačanje kapaciteta i razvijanje poslovnih planova prema EU standardima.

Ova preduzeća nastaju iz volje grupe građana i/ili korisnika udruženja s ciljem da riješe društveni problem. U osnovima i postulatima, odmiču se od kapitalističkog pristupa uvećanja profita, te u svoju ideju unose inovativnost za rješavanje različitih društvenih problema. Kao najčešći primjer možemo navesti udruženja koja rade sa osobama iz socijalno ugroženih kategorija. Dakle, iz građanske potrebe za rješavanjem (ne)sistemskog problema nastaju društvena preduzeća.   

Kako ih prepoznati?

Ukoliko čujete da se neki butik, radnja ili prodavnica bavi nekim uslugama koje rade žene, osobe sa invaliditetom, osobe iz socijalno ugroženih kategorija, nezaposlene osobe ili prodaju proizvodi koji su izrađeni na poseban način, znajte da se radi o društvenom preduzeću. Ovi proizvodi imaju mnogo veću vrijednost od ostalih, ali ona se ne ogleda u cijeni tog proizvoda, već u onome što proizilazi između kupca i onih koji su to izradili – odnos društvene odgovornosti.

Društvena preduzeća svoj profit reinvestiraju u društvo i razvijanje svog preduzeća, dok profit klasičnih/profitnih preduzeća odlazi na račun jednog lica.

CPCD je kroz Smart Start projekt okupio 20 organizacija sa kojima je prošao kroz različite procjene i edukacije, s ciljem da se razviju preduzetnički kapaciteti OCD kada se radi o društvenom preduzetništvu. Na osnovu toga, CPCD je iz Smart Start fonda dodjelio 120.000 KM za 10 poslovnih planova koje su razvile te OCD.

Nadalje, Smart Start istražuje gdje u BiH postoje inicijative, društvena preduzeća i OCD koje žele da osnuju društvena preduzeća, te koje su potrebe koje se javljaju u njihovom radu, izazovi sa kojima se susreću i zbog čega je važno da se o ovoj temi što više razgovara.

Direktoriji društvenih preduzeća

Smart Start projekt istražuje potrebe organizacija s ciljem definisanja modela održivosti organizacija civilnog društva (OCD) u BiH. Mapiranjem OCD kroz tri upitnika, saznat ćemo odgovore na pitanja koja će pomoći da shvatimo pravac u kojem OCD u BiH žele ići u budućnosti. Kako bismo što bolje definisali polje potreba, odaberite kategoriju:

U ovom direktoriju možete unijeti podatke o Vašem preduzeću koje vodite kao organizacija civilnog društva, a cilj ovog direktorija je promocija održivog modela rada za organizacije civilnog društva u BiH.

U ovom direktoriju možete unijeti podatke o ekonomskim aktivnostima koje sprovodite kao organizacija civilnog društva, a cilj ovog direktorija je istraživanje održivog modela rada i potreba organizacija civilnog društva u BiH.

 

Ukoliko ste organizacija koja želi da ima ekonomske aktivnosti (prodaja proizvoda ili usluga) u radu organizacije, onda je ovaj upitnik namijenjen vama! U ovom upitniku, susrest ćete sa pitanjima koja će pomoći da shvatimo pravac u kojem vaša organizacija želi da ide u budućnosti.