petak, 10. novembar 2017.

Intervju sa Goranom Kučerom, stručnim savjetnikom Ministarstva pravde BiH


Pitanje:

Usvajanjem Sporazuma na Vijeću ministara BiH završen je dugogodišnji proces pripreme dokumenta kojim se utvrđuju jasni koraci na izgradnji saradnje vladinog i nevladinog sektora na državnom nivou. Možete li nam reći kako je tekao proces pripreme i usaglašavanja Sporazuma ?

Odgovor:

Sporazumom o suradnji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini iz 2007. godine utvrđeni su principi saradnje vladinog i nevladinog sekotra, međutim izostala je adekvatna implementacija Sporazuma, prije svega jer su utvrđene obaveze postavljene vrlo ambiciozno, bez prethodnih konsultacija. Kada su se pokušale implementirati odredbe Sporazuma iz 2007. godine, utvrđeno je da ne postoji pravni i finansijski okvir koji je neophodan da bi se Sporazum implementirao u cjelosti. Sa tim u vezi, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je 2014. godine pokrenulo proceduru revidiranja Sporazuma, te su provedene unutrašnje institucionalne konsultacije, kako bi se identificirali kapaciteti i potrebe, sa stanovišta institucija BIH, za kvalitetnijom saradnjom Vijeća ministara BIH i nevladinih organizacija u BIH. Ovakav sistemski pristup je rezultirao tome da su analizirani institucionalni kapaciteti i potrebe uključivanja organizacija civilnog društva u procese kreiranja javnih politika, na osnovu čega je kreiran prednacrt Sporazuma i posebno, obaveze Vijeća ministara BIH u provođenju Sporazuma. Ove obaveze su postavljene realno i u skladu sa potrebama organizacija civilnog društva.


Kako bi proces izrade i usvajanja Sporazuma bio u potpunosti otvoren i transparentan, Ministarstvo pravde BiH uz tehničku podršku projekta finasiranog od Evropske unije „Izgradnje kapaciteta vladinih institucija za sudjelovanje u dijalogu sa civilnim društvom“ (CBGI) i Centra za promociju civiulnog društva (CPCD) organizirao je 4 javne rasprave u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci i Bijeljini na kojima je učešče uzelo 134 predstavnika organizacija civilnog društva, a koji su imali priliku uputiti svoje primjedbe i sugestije za izmjene i dopune prednacrta Sporazuma. Nadalje, provedene su i online javne konsultacije putem web aplikacije za javne konsultacije https://ekonsultacije.gov.ba gdje je zainteresovana javnost imala priliku dati svoje prijedloge i komentare na tekst prednacrta Sporazuma. Javne rasprave su pokazale da je prednacrt Sporazuma potrebno doraditi kako bi odgovarao potrebama i zahtjevima organizacija civilnog društva, što je i urađeno, te je na stranici https://ekonsultacije.gov.ba objavljen je Izvještaj o provedenim konsultacijama uz obrazloženje na sve pristigle prijedloge i komentare kroz online konsultacije i javne rasprave. Nadalje, ponovo su provedene konsultacije sa institucijama BiH i prikupljena su pozitivna mišljenja nadležnih institucija, te je prijedlog Sporazuma upućen u proceduru razmatranja i usvajanja prema Vijeću ministara BiH, a koji je usvojen na 126. sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 26.09.2017. godine.

Pitanje:

Kada se očekuje zvanično potpisivanje Sporazuma i možete li nam dati više informacija o samom događaju i činu potpisivanja ?

Odgovor:

Imajući u vidu da je potrebno usaglasiti datum potpisivanja Sporazuma sa svima onima koji su bili uključeni u proces pripreme ovog dokumenta, očekujemo da će Sporazum biti potpisan do sredine decembra 2017. godine. Bitno je naglasiti da će se Sporazum potpisati samo jednom, od strane dr. Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i zainteresiranih nevladinih organizacija i njihovih mreža. O mjestu i vremenu održavanja nevladine organizacije i javnost će biti pravovremeno obavješteni putem medija i web stranice Ministarstva pravde BiH, a da će se nakon potpisivanja Sporazuma svaka nevladina organizacija ili mreža nevladinih organizacija koja pisanim putem, ispunjavanjem pristupnog obrasca, obavijesti Sektor za pravnu pomoć i razvitak civilnog društva Ministarstva pravde BiH da prihvata Sporazum, smatrati stranom potpisnicom.

Predviđeni mehanizam potpisivanja i prihvatanja Sporazuma uvažava raznolikost i pluralizam nevladinih organizacija u BiH i eliminira rizik „prisvajanja“ Sporazuma od strane pojedinih nevladinih organizacija ili njihovih mreža koje su potpisale Sporazum, a koji bi imao za posljedicu da se druge nevladine organizacije koje iz opravdanih razloga nisu mogle sudjelovati ceremoniji potpisivanja ne smatraju ključnim faktorima ovog procesa. Da bi se tehnički olakšao proces potpisivanja na samoj ceremoniji, uvažavajući okolnost da je moguće da će značajan broj nevladinih organizacija htjeti individualno da budu potpisnice Sporazuma, sastavni dio Sporazuma biće Anex nevladinih organizacija strana ugovornica na koje će one svojim potpisom pristupiti Sporazumu. Sektor za pravnu pomoć i razvitak civilnog društva Ministarstva pravde BiH će voditi evidenciju nevladinih organizacija i njihovih mreža koje su potpisale ili su naknadno pristupile Sporazumu i isti će biti dostupan na web stranici Ministarstva pravde BiH.

Pitanje:

U kojoj mjeri Sporazum doprinosi ispunjavanju uslova za kretanje BiH prema EU? Koja je uloga nevladinog sektora na putu ka EU?

Odgovor:

Sporazumom se, između ostalog, utvrđuju i principi saradnje Vijeća ministara BiH i nevladinih organizacija u procesu evropskih intergracija, kao ključnog vanjskopolitičkog prioriteta BiH. Saradnja sa nevladinim organizacijama o pitanjima javnih politika, uključujući i proces evropskih integracija, de facto je postala jedan od političkih uslova za punopravno članstvo u Evropsku uniju i redovno se adresira kako u strategijama proširenja Evropske unije, koje periodično objavljuje Evropska komisija, tako i u Izvještajima o napretku BiH za članstvo u EU. Osim toga, ova saradnja je de iure postala uslov za provedbu Instrumenta predpristupne pomoći (IPA II), saglasno odredbama Okvirnog sporazuma između BiH i EK.

U članu 10 i 11. Ugovora iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Evropskoj uniji i Ugovora o osnivanju Evropske zajednice propisano je da se Evropska unija zasniva na zastupničkoj (uloga političkih partija) i učesničkoj demokratiji (uloga nevladinih organizacija). Time je sudjelovanje  građana i predstavničkih udruženja u radu institucija Evropske unije,  kroz otvoren, transparentan i redovit dijalog i konsultacije, proklamovano temeljnom ustavnom vrijednosti na kojoj se zasniva Evropska unija, i koja obavezuje i zemlje kandidate i potencijalne kandidate za članstvo. 

Novim Sporazumom stoga se kreira potrebni politički okvir za jačanje učesničke demokratije u BiH, koji korespondira sa zahtjevima Evropske unije i potrebama BiH za transparentno kreiranje i provedbu javnih politika u nadležnosti Vijeća ministara BiH, uz poštivanje Ustavom i zakonom utvrđenih nadležnosti drugih nivoa vlasti u BiH.

Pitanje:

Možete li nam reći koju će ulogu imati Ministartsvo pravde BIH u implementaciji Sporazuma, a koju ulogu nevladine organizacije?

Odgovor:

Ključna uloga u koordinaciji primjene odredbi Sporazuma pripada Sektoru za pravnu pomoć  i razvitak civilnog društva Ministarstva pravde BiH, imajući u vidu da je u nadležnosti Sektora inter alia „praćenje i sačinjavanje godišnjih pregleda primjene Sporazuma o suradnji između Vijeća ministara BiH i nevladinog sektora u BiH“.  U tom smislu, Sektor je nadležan da sa resornim ministarstvima i drugim  institucijama Vijeća ministara koordinira da njihovi godišnji programi normativnih i drugih aktivnosti inkorporiraju obaveze koje je Vijeće ministara BiH preuzelo potpisivanjem Sporazuma, kao i da prati i koordinira implementaciju obaveza u skladu sa članom 6. Sporazuma.  Nevladine organizacije u kontekstu implementacije Sporazuma imaju dvojaku ulogu, prije svega ispunjavati obaveze u skladu sa članom 7. Sporazuma, ali i u saradnji sa Ministarstvom pravde BiH, pratiti primjenu Sporazuma u skladu sa članom 8. Sporazuma.

Pitanje:

Da li nevladine organizacije po vašem mišljenju mogu biti partneri u kreiranju i provođenju javnih politika u BiH ?

Odgovor:

Smatram da su nevladine organizacije vrlo kvalitetan partner i sagovornik u procesima kreiranja i provođenja javnih politika, jer svojom ekspertizom i stručnim znanjem iz prakse mogu doprinijeti kreiranju kvalitetnijih propisa i efikasnijoj implementaciji istih. Jačanje kulture konsultacija i dijaloga između različitih društvenih faktora i usklađivanje pravnog i institucionalnog okvira i prakse uključivanja građana i organizacija civilnog društva u postupak kreiranja i provođenja javnih politika u BiH je u skladu sa preporukama Evropske komisije (COM (2002) 704). Ministarstvo pravde BiH je unaprijedilo mehanizam uključivanja građana u procese kreiranja javnih politika donošenjem novih Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa („Službeni glasnik BIH“ br. 6/17), ali i pokretanjem web platforme eKonsultacije, kojom se građanima na jednom mjestu omogućuje pregled svih normativno-pravnih propisa iz nadležnosti Vijeća ministara BiH koje će biti u procesu javnih konsultacija.

Pitanje:

Možete li nam reći kada se očekuje pokretanje procesa i koraci za regulisanje transparentnog finansiranja nevladinog sektora iz budžeta Vijeća ministara?

Odgovor:

Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama („Službeni glasnik BIH“ br. 94/16) Ministarstvo pravde BiH je zaduženo da pripremi podzakonski akt o uslovima i kriterijima za finansiranje i sufinansiranje programa i projekata od javnog interesa koje provode udruženja i fondacije. Priprema ovakvog podzakonskog akta je vrlo složen proces koji je zahtjevao analizu postojećih rješenja i procedura kod dodjele budžetskih sredstava za projekte nevladinih organizacija, kao i međunarodnih standarda transparentnog finansiranja. Ministarstvo pravde BiH je pripremilo prednacrt Pravilinika o uslovima i kriterijima za finansiranje i sufinansiranje programa i projekata od javnog interesa koje provode udruženja i fondacije koji je bio u procesu javnih konsultacija putem web platforme eKonsultacije u periodu 19.06. – 04.07.2017. godine. Trenutno su u fazi konsultacije sa nadležnim institucijama, nakon čega će svi relevantni prijedlozi i komentari biti ugrađeni u tekst Pravilnika. Očekujemo da će se Pravilnik uputiti u Vijeće ministara BiH na razmatranje i usvajanje do kraja 2017. godine.

 

U Sarajevu 10.11.2017. godine

Intervju vodila Aleksandra Crnogorac, menadžerica projekta u CPCD