10. januar 2018

Jedan posao za cijeli život je stvar prošlosti, krenite sa cjeloživotnim učenjem


„Obrazovanje, to je ono što ostane nakon što zaboravite sve što ste naučili u školi.“ – Albert Einstein


Ne postoji univerzalna definicija cjeloživotnog obrazovanja, a prema Zakonu o obrazovanju odraslih Kantona Sarajevo to je sveukupna aktivnost učenja tokom života, a s ciljem unaprijeđenja znanja, vještina i kompetencija unutar osobne i građanske, te društvene perspektive i/ili perspektive zaposlenja.

Uopšteno, obrazovanje se dijeli na formalno, neformalno i informalno. Za razliku od formalnog obrazovanja koje se stiče u obrazovnim institucijama, neformalno učenje je želja pojedinca za usavršavanjem, specijalizacijom i dopunjavanjem znanja, vještina i sposobnosti shodno interesovanju i potrebama.

Posao za cijeli život je stvar prošlosti

U današnje vrijeme ljude svih uzrasta i profesija na njihovim poslovima mogu zamijeniti roboti, kompjuteri ili jeftinija radna snaga, a ljudska bića se protiv toga mogu boriti samo kontinuiranim obrazovanjem odnosno brzom i efikasnom adaptacijom novim radnim uslovima. Dehumanizacija rada, i života generalno je vidljiva kroz naglašenu efikasnost u prioritetima poslodavaca koji se ne libe preseliti cijelu industrijsku proizvodnju u drugu zemlju u cilju smanjenja troškova proizvodnje. Takav poslovna politika BiH čini atraktvnom za strane investicije.

Formalizacija obrazovanje odraslih

Na područjima u  BiH u kojima nije zakonski regulisana oblast obrazovanja odraslih, koriste se zakoni o osnovnom i srednjem obrazovanju ili pravilnici o obrazovanju odraslih.

Obrazovanjem, obukom i osposobljavanjem odraslih u BiH bave se javne i privatne obrazovne ustanove i druge specijalizovane institucije kao što su: centri za stručno obrazovanje i osposobljavanje, škole stranih jezika, škole za informatiku, autoškole, profesionalna udruženja itd. Pored toga, organizacije civilnog društva nude programe neformalnog obrazovanja. Centar za promociju civilnog društva već 20 godina djeluje u BiH i pruža podršku u neformalnom obrazovanju i izgradnji kapaciteta organizacijama civilnog društva u pisanju i implementaciji projekata, upravljanju timom i organizacijom, odnosima s javnošću i monitoringu i evaluaciji. Komercijalne usluge edukacije su dostupne javnom i privatnom sektoru koji se sve češće odlučuje za izgradnju kapaciteta svojih timova u cilju poboljšanja radne energije, zadovoljstva uposlenika i efikasnosti tima. Važno je naglasiti da neformalno obrazovanje može donijeti zaposlenje u oblasti drugačijoj od primarne, formalne, edukacije ali može biti i spona između formalnog obrazovanja i ličnih interesovanja.

 

Svjedoci smo sve veći broj odlaska mladih ljudi iz zemlje, a radnu snagu čine srednovječne osobe čije kompetencije najčešće nezadovoljavaju tržište rada i usporavaju napredak kompanija, institucija ili vlastitih biznisa. Kod ovih generacija ne postoji razvijena svijest dodatnog edukovanja kako bi bili uspješniji, produktivniji i bolji radnici, kao i kod onih nezaposlenih da pronađu posao. Stoga je ključno je da mladi ljudi dobiju najbolju moguću pripremu za život odraslih i mogućnost formalnom i neformanog obrazovanja kako bi kreirali  zanimljive i zadovoljavajuće karijere.

Šta kažu istraživanja?

Portal BoljiPosao.com napravio je istraživanja u kojema je želio ispitati smatraju li zaposlene osobe da ih je formalno obrazovanje pripremilo na tržište rada i pružaju li im poslodavci mogućnost besplatne dodatne edukacije. U istraživanju je sudjelovalo 380 Bosanaca i Hercegovaca, a ključno je da su među ispitanicima 55,26% kandidata između 25 i 34 godine, te je samo 47,37% anketiranih osoba zaposleno.

Na pitanje "Jeste li zadovoljni znanjem koje ste usvojili formalnim obrazovanjem?" 65,79% odgovorilo je sa "NE ". Veliki broj ispitanika, čak 89,47% je reklo da praktična nastava koju su pohađali unutar formalnog obrazovanja nije odgovarala načinu rada unutar kompanije u kojoj rade.

Skoro 79% posto ispitanih kandidata reklo da im poslodavac nije ponudio dodatnu edukaciju. S druge strane, 63,16% smatra da im poslodavci nisu spremni dati više slobodnog vremena kako bi se educirali, te 52,63% smatra kako se manja plaća može kompenzirati kroz dodatnu edukaciju, što pokazuje da su mnogi spremni raditi za manju platu uz mogućnost dodatne edukacije.

Vodeći se tim činjenicama, vlada i poslodavci bi trebala razmotriti pitanje podrške „cjeloživotnom učenju“ i odvojiti određena sredstva u tu svrhu. Trebala bi se unaprijediti saradnja između vlasti i zavoda za zapošljavanje u oblasti prekvalifikacije i uvesti nove podsticaje u smislu povoljnijeg kreditiranja/finansiranja za one koji rade na svom  daljnjem obrazovanju. Nažalost, ne postoji veliki broj ovakvih programa koji bi olakšali mladim, a i odraslim da se obrazuju.

Centar za promociju civilnog društva otvorio je jedinstveni servis SMART Resursni centar  sa ciljem razvoja kapaciteta, sticanja znanja, razvoja i unapređivanja vještina, te razvoja profesionalizma i efektivnog djelovanja privatnih i pravnih lica. Pored komercijalnih edukacija, SMART Resursni centar organizuje i besplatne edukacije za sve uzraste kako bi unaprijedili svoja dosadašnja formalno stečenja znanja i vještine. Pored ovog pozitivnog primjera postoje i druge organizacije i centri koji pružaju besplatnu edukaciju i podršku u cjeloživotnom učenju.

Počnite sa cjeloživotnim učenjem jer to je najbolji oblik ulaganja u sebe, a zasigurno će se i isplatiti.

Autor: Mirnes B.