9. oktobar 2018

Mentalno zdravlje kao pretpostavka poslovnog uspjeha!


Fizičko zdravlje je sasvim opravdano česta tema u bilo kojem društvenom okruženju, obzirom da narušeno fizičko zdravlje u velikoj mjeri utiče na svaki aspekt našeg života – bilo da govorimo o poslovnim odnosima i sposobnostima ili je ipak riječ o privatnoj sferi života. Sa druge strane, postavljaju se pitanja:

Šta se dešava kada je narušeno naše mentalno zdravlje?

Koliko pričamo o mentalnim stanjima kroz koja prolazimo?

Da li u dovoljnoj mjeri njegujemo naše mentalno zdravlje – koje je od jednake vitalne važnosti kao i fizičko?

Svaki eksterni i interni događaj u našem životu je praćen određenom mentalnom reakcijom koja je na individualnom nivou različita i uslovljena brojnim faktorima – dakle, pojam mentalnog zdravlja je izvjesno širok pojam koji se odnosi na niz stanja i reakcija u okviru svake životne aktivnosti. Upravo iz tih razloga, izdvajamo nekoliko pitanja koja se sadržajno odnose na mentalno zdravlje u profesionalnom/poslovnom životu, a na koja za vas odgovara Aida Sujoldžić, diplomirana psihologinja sa više od 15 godina profesionalnog iskustva na poslovima upravljanja ljudskim potencijalima u privatnom i nevladinom sektoru.

 

1. Koliko je važno mentalno zdravlje u poslovnom/profesionalnom životu?

Veza između psihičkog dobrostanja i uspjeha same organizacije je velika i međuovisna, te se manifestira na način da kada su zaposlenici u psihičkom dobrostanju, posao ne ispašta. Tačnije postižu se izvrsni rezultati. S druge strane, posao na psihičko dobrostanje pojedinca utječe osiguravanjem svrhe identiteta, unapređenjem samopouzdanja i potječe prilike za zdrave socijalne interakcije.

Međutim nerijetko se pretpostavlja da psihičke smetnje zaposlenici razvijaju izvan radnog okruženja.

Dok nezdravo radno okruženje je jedan od stresnih okidača koji mogu prouzročiti psihičke smetnje prvenstveno anksioznost i depresiju koja potom utječe na radni učinak zaposlenika, njihovu sposobnost da sarađuju sa drugima, da budu koncentrisani i da izostanu pogreške.

Psihičke smetnje utječu različito na pojedince, te će tako neki uspjeti da se nose sa njima na način koji neće utjecati na obavljanje radnih zadataka. Drugima će biti potrebna podrška u radnom okruženju za određeni vremenski period, a trećima će biti potrebna strategija nošenja sa njima na radnom mjestu.

Dakle, jačina i važnost veze između psihičkog dobrostanja i organizacije je neupitna, ali i dalje imamo situaciju u kojoj rijetke organizacije poduzimaju nešto u vezi toga, kao što imamo rijetke situacije u kojima zaposlenik progovara otvoreno o ugroženosti sopstvena psihičkog dobrostanja. Zaposlenik rijetko progovara otvoreno usljed straha od stigmatizacije, ili bolje rečeno diskriminacije. I svakako usljed straha da će zbog komunikacije otvorene o ugroženom sopstvenom, psihičkom dobrostanju ostati bez posla.

Stoga je važno da svi zaposlenici u jednoj organizaciji budu svjesni potencijalnih faktora koji utječu na aspekte mentalnog zdravlja, kao što je važno da u okviru organizacije postoje strategije koje osiguravaju nošenje sa a onda ohrabruju i komunikaciju o samim simptomima ugroženosti mentalnog zdravlja.

                             

2. Efektivan rad nasuprot periodu obaveznog prisustva na radu? Tehnike i savjeti za unapređenja efektivnosti radnog vremena u toku dana?

John Maynard Keyes je 1930.god.tvrdio da će ljudi 21.vijeka raditi 15h sedmično.

To, nažalost, još nije slučaj, uprkos dokazanoj korelaciji da se produktivnost povećava smanjenim brojem radnih sati, pa danas imamo situaciju da u Engleskoj više od 6 miliona ljudi radi više od 45h sedmično, u Holandiji rade kao i mi 40h sedmično, u Njemačkoj 39h sedmično.

Čak je i Stanford univerzitet objavio istraživanje u kojem je dokazao da radni učinak u toku sedmice opada nakon 50-tog sata rada, te to znači za one koji rade 70h u toku radne sedmice da u tih 20h rada, zapravo, ne postižu ništa. Čak su dugi radni dani uzrok psihičkim smetnjama.

Zapravo a kako je izjavio engleski ekonomist Hicks John da ‘ekonomistima još nije palo na um da sati mogu da se skrate a da se ishod postigne’.

Švedska pokušava sa kraćom radnom sedmicom pa u bolnicama experimentiraju sa 6h rada dnevno.

Naravno da na nekim radnim mjestima (pomenute bolnice, pa restorani) nije moguće skratiti dnevno radno vrijeme tek tako, dok istovremeno se javljaju nova zanimanja i u okviru njih nove organizacije poput digitalnog marketinga gdje je moguće radnu sedmicu skratiti umjesto 5 dana na 4 dana, i pri čemu je moguće posao obavljati sa distance, tj.neke druge lokacije pa i učiniti da se učinci mjere po osnovu cilja i ostvarenih rezultata a ne po osnovu sati provedenih na poslu, što je ujedno i jedna od tehnika za unapređenje efikasnosti na poslu.

Više je prepreka za taj poduhvat, od kulturološke gdje osjećaj samovrijednosti dolazi usljed napornog rada mjerenog satima, do socijalnih, ekonomskih i ličnih normi.

Unapređenje sopstvene produktivnosti se odnosi na osnaživanje organizacijskih vještina, upravljanja vremenom, postizanja ciljeva.

 

3. Koliko je značajni odmori u toku radnog vijeka i kako ih najbolje iskoristiti (u toku radnog vremena, dnevni/sedmični/godišnji odmor)?

Odmori su iznimno značajni kako zbog rekuperacije organizma, tako i zbog jačanja mehanizama za nošenjem sa obavezama, relevantnim drugima… Istraživanja pokazuju da pretjerivanje u aktivnostima bez odmora dovodi do fizičkih tegoba, ukočenog vrata npr. ili digestativnih poteškoća. Dok društvo nameće neprestani tempo aktivizma.

U sopstveni kalendar bi bilo potrebno uvrstiti dnevne, sedmične i mjesečne periode odmora. Od najmanje 10 minuta dnevno do idealnih sat vremena. Izbor metode je individualan.

Neki će odabrati duboko disati 10 minuta, drugi drijemanje od pola sata, treći će se baviti jogom, četvrti otići na masažu ili saunu..

Šta god da je izbor važno je da je odmor uvršten svakodnevno a efekti će se osjetiti instantno i dugoročno, kako na fizičkom tako i na psihičkom nivou.

 

4. Profesionalno sagorijevanje – zašto se pojavljuje i kako prevenirati ovaj fenomen?

Okidači stresa na poslu su: nedostatak samostalnosti/neovisnosti u okviru radne uloge, nejasno definirani radni zadaci, izolacija, degradiranje, prekvalificiranost, nekvalificiranost, takmičenje, obim posla, konflikt sa kolegama, otkaz/novi posao, buka.

Dewe (2010) kao efikasnu intervenciju u savladavanju i prevenciji stresa preporučuje kombiniranje upravljanja stresom sa prevencijom stresa, te kombiniranje intervencije na individualnom nivou sa intervencijama na organizacijskom nivou.

Upravljanje stresom i intervencija na individualnom nivou se odnose na trening vještina suočavanja sa ciljem osnaživanja potencijala zaposlenika dok prevencija stresa i intervencija na organizacijskom nivou se odnosi na modificiranje radne okoline kroz dizajn posla, raspored rada, komunikacijske mehanizme.

Nadalje, ljudi se okreću sve više poslovima koji im znače. Tu su milenijalci npr. koji traže više od plate. Prepoznaju da psihičko dobrostanje je jednako važno kao i posao kojim se bave.

 

5. Problemi u komunikaciji u okviru radne sredine: nekoliko savjeta kako ih izbjeći?

Komunikacijske vještine su neizostavno područje razvoja svake osobe. Svjedoci smo situacije kada razgovor krene u drugom smjeru, ili kada nas sugovornici pogrešno shvate… Da bismo efikasno komunicirali, odnosno postigli efekte koje bismo željeli važno je naučiti istražiti tuđe mišljenje, bolje slušati, tačnije aktivno slušati i oblikovati efikasne, odnosno asertivne poruke.

Također, budite svjesni da kvalitet energije koji ulažete u problem komunikaciji je ravan kvalitetu energije kojeg ćete dobiti natrag. Osvjestite odgovornost za tešku situaciju u kojoj se nalazite, u njoj se krije Vaš doprinos toj težini (problem komunikaciji, zategnutosti, konfliktu).

 

6. Kolektivno psihološko savjetovanje na poslu – zašto da?

Srećom postoje organizacije koje ohrabruju i potiču zaposlenike da se brinu o svom kako fizičkom, tako i psihičkom zdravlju i koje potiču psihičko dobrostanje kroz organizaciju. Unilever je npr.razvio i implementira strategije osnaživanja mentalnog zdravlja svojih zaposlenih.

Strategija mentalnog zdravlja svake organizacije obuhvata principe otvorene komunikacije i empatije,u kojoj je moguće iskomunicirati psihičku smetnju i dobiti odgovarajuću pomoć i podršku.

Također, mnoge velike organizacije poput Google-a, Microsoft-a, PepsiCo-a koriste usluge coaching ili tipskih programa učenja u okviru kojih se obrađuju segmenti životnih i mekih vještina iz područja ličnog razvoja a koje imaju za cilj osigurati jačanje pojedinačnog i timskog potencijala.