petak, 24. januar 2020.

Vrijeme je za obavezni godišnji popis


Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH je propisano da su pravna lica dužna najmanje jednom godišnje izvršiti popis imovine i obaveza.

O obaveznom godišnjem popisu

Svima u poslovnom svijetu je dobro poznato da je kraj poslovne godine period sa  mnogo obaveza. Njih je potrebno završiti kako bi godišnji finansijski izvještaji bili što tačniji, kako bi fer prikazivali finansijski položaj društva, te bili pouzdani korisnicima. Jedna od radnji koja ima za cilj prethodno navedeno i koja prethodi izradi godišnjih izvještaja,  jeste obavezni godišnji popis koji je ujedno i zakonska obaveza.

Zakonom o računovodstvu i reviziji Federacije Bosne i Hercegovine je propisano da su pravna lica dužna najmanje jednom godišnje sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina izvršiti popis imovine i obaveza sa ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje. Popis se može vršiti i više puta u toku godine (vanredni popis), ali navedeni popisi ne oslobađaju pravno lice od popisa na kraju poslovne godine tj. 31. decembra (redovni popis)

Specifični popis imovine i obaveza tokom poslovne godine obavlja se u slučajevima:

  • Promjene cijena proizvoda i robe
  • Statusnih promjena u skladu sa Zakona o privredim društvima (spajanje, pripajanje ili dijeljenje
  • Otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja likvidacije.

U navedenim slučajevima popis se provodi pod datumom nastanka statusne ili druge promjene. Pravna lica u stečaju i likvidaciji nisu obveznici popisa sa stanjem na dan 31. decembra. Navedena pravna lica provode popis imovine i obaveza na dan otvaranja stečajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije.

 

Organizacija godišnjeg popisa

Komisije za popis

Internim općim aktom (Pravilnik o računovodstvu pravnog lica) i Odlukom o popisu utvrđuje se postupak provođenja popisa imovine i obavene (određivanje komisije, način i rokovi popisa, način usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem).

Za provođenje popisa imovine i obaveza u pravnom licu formiraju se komisije za popis. Komisiju za popis čine predsjednik i dva člana, s tim da je poželjno da ima i rezervni član odnosno zamjenik člana. U popisnu komisiju se mogu angažovati i osobe koje nisu zaposlene kod pravnog lica ili bilo koji drugi radnik koji ne upravlja sredstvima koja su predmet popisa.

Pri utvrđivanju sastava pojedinih komisija za popis treba voditi računa da lica koja su materijalno ili finansijski zadužena za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti određeni u komisiju za popis tih sredstava. Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose lica koja rade u knjigovodstvu, nego popisna komisija.

U velikim pravnim licima će biti formirano više komisija i centralna komisija koja će regulisati i kontrolisati rad imenovanih komisija. Zadatak komisije za popis je da utvrdi stanje popisom, sastavi popisne liste i izvještaj o obavljenom popisu.

 

Popisne liste

Popisom je potrebno obuhvatiti cjelokupnu imovinu i sve obaveze , te za svaku posebnu grupu imovine i obaveza sačiniti posebne popisne liste:

  • zaliha (materijala, gotovih proizvoda, robe, sitnog inventara, rezervnih dijelova, autoguma),
  • materijalnih i nematerijalnih stalnih sredstva,
  • novčanih sredstava,
  • potraživanja po vrstama,
  • obaveza po vrstama,
  • sredstva koja se vode u vanbilansnoj evidenciji,
  • sredstva koja se vode kod drugih po bilo kojem osnovu,
  • tuđa sredstva iz osnova zajedničkog ulaganja, roba primljena na doradu, obradu ili preradu, roba primljena u konsignaciju ili komision i sl.

 

Izvještaj o obavljenom popisu

Na kraju popisa, popisna komisija sastavlja izvještaj o obavljenom popisu, utvrđuje viškove i manjkove i dostavlja ga na razmatranje tijelu nadležnom za razmatranje rezultata popisa za odlučivanje o popisu, najkasnije 15. dana od dana isteka poslovne godine.

Izvještaji popisnih komisija trebali bi sadržavati podatke o početku i završetku  popisa, uporedni pregled stvarnog i knjigovodstvenog stanja popisane imovine i obaveza, pregled količinskih i vrijednosnih razlika između stvarnog i knjigovodstvenog stanja.

Pored toga, izvještaj bi trebao da sadrži i mišljenje o uzrocima nastalih viškova i manjkova, kao i o primjerenosti kala, rastura, kvara i loma s obzirom na dopuštene veličine prema normativu društva koji to regulira, te prijedloge za ispravak vrijednosti, trajni otpis, odnosno rashodovanje pojedinih vrijednosti.

 

Odlučivanje o popisnim razlikama

Posljednji korak je donošenje odluke o postupanju sa rezultatima popisa koju donosi Uprava društva. Potrebno je donijeti niz odluka:

  • kako postupiti sa popisnim razlikama (da li za manjak teretiti radnika ili ga evidentirati kao rashod na teret preduzeća),
  • koja stalna sredstva i zalihe otpisati,
  • koja potraživanja vrijednosno uskladiti a koja otpisati/utužiti,
  • koje obaveze otpisati i sl.

Nakon što Uprava društva donese odluku, ista se dostavlja računovodstvu i služi kao osnov za računovodstvenu evidenciju što predstavlja završnu fazu godišnjeg popisa.

 

Dokumentacija koja prati godišnji popis

Prije sprovođenja godišnjeg popisa, kao i tokom njega ili nakon, treba pripremiti i sastaviti određenu dokumentaciju. U pitanju je slijedeće:

  • Odluka o popisu i formiranju komisije za popis,
  • Uputstvo o obavljanju priprema za popis i radu popisne komisije,
  • Plan rada komsije za popis,
  • Izvještaj o izvršenom popisu,
  • Odluke o usvajanju izvještaja o popisu imovine i obaveza i knjiženju popisnih razllika.

 

Kaznene odredbe

Ukoliko pravno lice ne popiše imovinu i obaveze u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice, a novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će odgovorno lice.

 

Tekst pripremila:  Amra Kadrić , računovođa  u UNIJA, Sarajevo

Ako imate dodatnih pitanja, pošaljite upit putem sljedeće kontakt forme https://unija.com/upit/?lang=bs  Savjetnici računovodstvene kuće Unija će vam odgovoriti u najkraćem roku.