SMART START mreža


Smart Start mreža je neformalna inicijativa udruženih organizacija civilnog društva i pojedinaca/ki koja doprinosi razvoju civilnog sektora, fokusirajući se na pitanja društvenog preduzetništva, ekonomskih aktivnosti i održivosti organizacija civilnog društva.

Vizija

Smart Start mreža je važan faktor koji doprinosi promociji povoljnijeg okruženja za društvena preduzeća i OCD sa ekonomskim aktivnostima, prema pozitivnim normama u Bosni i Hercegovini.

Pozadina

Mreža je osnovana 2016. godine kroz Smart Start projekat pokrenut od strane Centra za promociju civilnog društva kao odgovor organizacija na postojeće stanje društvenog preduzetništva OCD u BiH, te identifikovanje potreba OCD u oblasti održivosti. Osnov na kojem se mreža zasniva jeste otvaranje razgovora o novim načinima organizovanja civilnog sektora i zadovoljavanje potreba korisnika kroz netipične načine izvora finansiranja s ciljem ostvarivanja društvenog uticaja i promjene, oslobađajući duh kreativnosti, preduzetništva i dobre ekonomije u BiH.

Društveni preduzetnici su ljudi strastveni u radu na rješavanju društvenih problema u BiH, vodeći se i njegujući preduzetnička rješenja. Članice mreže su organizacije koje se fokusiraju na međusobnoj podrški društvenim preduzećima i ekonomskim aktivnostima OCD u najranijim stadijima razvijanja modela DP.

Vrijednosti mreže

  • Preduzetništvo
  • Solidarnost
  • Društveni uticaj
  • Održivost
  • Transparentnost

Oblast djelovanja

  • Udruživanje – zajednički rad OCD u BiH koje dijele praksu društvenog preduzetništva i ekonomskih aktivnosti podržavajući društveno preduzetništvo kao alat za održivost OCD.
  • Edukacija – pružanje tehničke podrške OCD u BiH kako bi se unaprijedili kapaciteti, uticaj, kvalitet i održivost njihovog rada.
  • Zagovaranje – za unaprijeđenje i razvijenje (novih) politika, reformi političkog/pravnog sistema
  • Promocija – Registar OCD u oblasti preduzetništva i ekonomskih aktivnosti s ciljem promocije modela rada i organizovanja, te promovisanje rada mreže, njenih članica, putem web portala, društvenih mreža i medija.

Ciljne grupe

  • Predstavnici/e civilnog društva aktivni u promovisanju društvenog preduzentištva.
  • Predstavnici/e javnih (nadležnih) institucija sljedećim nivoima vlasti: državni, entitetski, kantonalni i opštinski.
  • Predstavnici/e međunarodnih institucija, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija;
  • Predstavnici/e poslovnog sektora u BiH.
  • Šira javnost (informativne kampanje).

Članstvo

Članstvo u Smart Start mreži može biti punopravno i pridruženo.

Punopravne/i članice/ovi Mreže su organizacije civilnog društva ili pojedinci/ke koji imaju aktivnu ulogu u radu Mreže (aktivno učestvuju na način da se obraćaju sa prijedlozima i zahtjevima, prisustvuju sastancima i aktivnostima na kojima aktivno učestvuju, glasaju o prijedlogu, odlukama i zahtjevima koji se tiču rada mreže i slično).

Pridružene/i članice/ovi Mreže su organizacije civilnog društva, zainteresirani/e pojedinci/ke i neformalne grupe koji/e imaju pasivnu ulogu u radu Mreže u smislu podržavanja i širenja informacija.

Definicije

(1) Društveno preduzetništvo (eng. Social entrepreneurship) je kao i svako drugo preduzetništvo gdje se određeni proizvod/suluga plasira na tržište i ostvaruje profit. Međutim, taj profit ne služi isključivo za uvećanje imovine vlasnika, već se investira u unaprijeđenje kvalitete života i dobrobiti ljudi u zajednici društveno preduzetništvo ne služi kao rješenje za uvećanje.

(2) Društveno preduzentištvo predstavlja način poslovanja u kojem primarni cilj nije maksimiziranje profita nego ispunjenje jasnog cilja koji doprinosi zajednici. Društveno preduzetništvo kombinuje poslovne aktivnosti, društveni angažman i socijalne usluge. Društvena preduzeća posluju po tržišnim principima kao i sva ostala preduzeća i teže da ostvare profit, a ono što ih razlikuje od komercijalnih preduzeća je način raspodjele profita. Profit društvenih preduzeća služi za ispunjenje jasno definisane socijalne/društvene misije, a ne uvećanje imovine pojedinca.

Društvena preduzeća svojim poslovanjem ostvaruje se ravnoteža ekonosmkih, društvenih i/ili ekoloških ciljeva. Društvena preduzeća prepoznaju društvene probleme i koriste preduzetnička načela da bi se ostvarile pozitivne promjene kao što su očuvanje životne sredine i okoliša, stvaranje novih mjesta, zadovoljavanje kulturnih, javnih i zdravstvenih potreba, uključivanje najranjivih članova društva i slično. Uspjeh poslovanja se mjeri uspješnim stepenom društvenih i okolišnih promjena.

Ekonomske aktivnosti OCD predstavljaju one ekonomske aktivnosti koje se realizuju da bi se smanjila neizvjesnost u poslovanju i omogućila dugoročnu održivost programa i aktivnosti. Organizacije kao primarni cilj poslovanja stavljaju realizaciju svojih aktivnosti u zajednici i koriste poslovni pristup kako bi rješili određene društvene i socijalne probleme kroz tržišno orjentisano poslovanje.

Dobra ekonomija je ekonomija koja podržava kvalitetu života u cijeloj zajednici, ona koja stvara mnoštvo prilika i mogućnosti da zadovoljimo potrebe bez ugrožavanja drugih, pravedno koristi i dijeli resurse, prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost, te poštuje održivost ekosistema. Dobra ekonomija ne insistira samo na jednom jedinom ispravnom modelu koji se mora slijepo slijediti već poštivajući lokalne specifičnosti i društveni kontekst daje na izbor obilje modela i mogućnosti.

Razlika između komercijalnog i društvenog preduzetništva

Razlozi pokretanja društvenog preduzeća/aktivnosti i osnovne karakteristike

Društvena preduzeća se najčešće pokreću iz definisane potrebe OCD potrebe za:

  1. Održivost- reinvestiranje (dijela) profita s ciljem osiguravanja sredstava za rad organizacije civilnog društva.
  2. Rješavanje društvenih problema (stvoriti radna mjesta ili izvore prihoda za socijalno ugrožene kategorije, ulaganje u razvoj zajednice, unaprijeđenej kvalitete života građana zajednice, itd.)

Način na koji posluju društvena preduzeća je da se višak prihoda nad rashodima usmjerava na pokrivanje troškova OCD koji se ne uspijevaju pokriti is sredstava donatora (administrativni troškovi), razvijanje novih razvojnih projekata, edukaciju uposlenika i članova OCD.

Karakteristike društvenih preduzeća se mogu definisati kroz sljedeće:

  • Organizirana prema preduzetničkim načelima i legislativama;
  • Jasno definisana društvena/socijalna misija;
  • Raspodjela dobiti se vrši u svrhu reinvestiranja u društvo (rješavanje društvenog problema, održivost OCD i/ili raspodjela na članove);
  • Društveno i okolišno odgovorna;
  • Otvaraju radna mjesta (i zadržavaju postojeća) za osobe iz socijalno ugroženih kategorija;
  • Uposlenici su često suvlasnici preduzeća/zadruge i raspodjela dobiti se vrši prema tom načelu;
  • Dio dobiti se usmjerava na unaprijeđenje i održivost samog preduzeća;
  • Ulaže se u razvoj kapaciteta uposlenika i njihovo sistematsko obrazovanje;