Implementacija tri sporazuma o mobilnosti znači napredak na putu ka EU

U Parlamentarnoj skupštini BiH u petak, 08. septembra 2023. razgovaralo se o tri sporazuma o mobilnosti, koje su lideri šest zemalja Zapadnog Balkana potpisali u novembru prošle godine, u okviru Berlinskog procesa, a koji se i tiču prelaska granica u regionu sa ličnom kartom, međusobnog priznavanja visokoškolskih diploma i kvalifikacija te priznavanja profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte. Zemlje potpisnice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.  

Konferenciju su organizovale tri organizacije civilnog društva: Centar za promociju civilnog društva (CPCD) i Centar za politike i upravljanje (CPU) iz BiH i Institut za saradnju i razvoj (CDI) iz Albanije.

Aida Daguda, direktorica CPCD naglasila je važnost tri sporazuma o mobilnosti sa aspekta slobodnog kretanja svih građana i građanki Zapadnog Balkana samo uz ličnu kartu, što je bitno i za akademski i za privredni sektor i dodala: „Smatramo da je vrlo važno da se ovakav događaj održao u Sarajevu, jer je naša zemlja u najvećem zaostatku u ratifikaciji ovih sporazuma. Odlučili smo da Berlinski proces „dovedemo“ ovdje i da pričamo sa donosiocima odluka o potrebi da se ovi sporazumi usvoje što prije, jer građanima trebaju rezultati, a ne samo obećanja. Berlinski proces je politički proces koji regiju priprema i vodi prema članstvu u Europskoj uniji, i zato je važan za sve nas.“.

Johann Sattler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH istakao je kako su integracija u regionu i integracija s Evropskom unijom dva neodvojiva procesa: „Za mjesec dana očekujemo novi samit i nadamo se da ćemo imati priliku vidjeti da su svi sporazumi ratificirani. Želim da što prije dođe do integracije i da 18 milliona ljudi ima jedinstveno tržište, a da zemlje pokažu da mogu sarađivati između sebe“. Tom prilikom je dodao i da će predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen u oktobru posjetiti Bosnu i Hercegovinu kako bi najavila novi paket pomoći, ali ne samo novčane.  

„U BiH nema konsenzusa oko ova tri sporazuma i mi smo jedina zemlja u kojoj je proces razdvojen. Tri sporazuma ne idu u paketu, sporazum o slobodi kretanja je na jednoj strani, a druga dva sporazuma o priznavanju kvalifikacija i diploma na drugoj strani“ rekao je Adis Muhović direktor Centra za politike i upravljanje iz BiH, tvrdeći kako to nema veze sa strukturama vlasti već taktikom Milorada Dodika kojom zadržava sve najznačajne političke odluke te ih onda koristi kao polog u pregovaranju ili „prodaje“ kao političke usluge.

U okviru uvodnih obraćanja na Konferenciji su o značaju sporazuma govorili i NJ.E. Olav Reinertsen, Ambasador Kraljevine Norveške u BiH, Amer Kapetanović, šef političkog odjeljenja Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) i dr. Denis Zvizdić, Drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH. 

„Važnost berlinskog procesa ima dvije ključne komponente. Prva je napredak na putu EU integracija, a druga regionalna saradnja. BiH mnogo je dobila zahvaljujući učešću u ovom procesu. Ne samo kroz napredak na EU putu, već i kroz projekte i grantove koji su odobreni na redovnim godišnjim konferencijama”, naglasio je Zvizdić.

Dinamična diskusija vođena je tokom oba panela. U prvom, održanom na temu trenutnog statusa ratifikacije sporazuma govorili s: Valeska Esch, savjetnica Specijalnog izaslanika Savezne vlade Njemačke za Zapadni Balkan, Emina Muminović, projektna koordinatorica Centra za savremene politike iz Srbije, Adis Muhović direktor Centra za politike i upravljanje iz BiH, Burim Ejupi, izvršni direktor Instituta za razvoj politika iz Kosova i Zoran Nechev ispred Instituta za demokratiju Societas Civilis Skopje IDSCS. Diskusiju je moderirao Ardian Hackaj, CDI. Snažno je istaknuta uloga civilnog društva u procesu implementacije sporazuma, investicija u sinergiju, saradnju, povjerenje i povećanje stručnosti u radu. Naglašena je važnost saradnje sa parlamentom, što se često zanemaruje a što je ključni element jačeg nadzora, kao i one sa Vijećem za regionalnu saradnju (RCC) i Srednjoevropskim ugovorom o slobodnoj trgovini (CEFTA). Takođe je podcrtano kako se najveća postignuća ne vide u javnosti sa akcentom na sporazumima postignutu mobilnost između između Kosova i Srbije čiji građani i građanke imaju mogućnost prelaska granice sa ličnim kartama.   

U drugom panelu, održanom na temu „Procjena uticaja sporazuma o mobilnosti i kojim putem naprijed“ govorili su: Marika Djolai, profesorica na Univerzitetu u Bradfordu, BiEPAG, Saša Trivić, Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, Sabina Čudić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Matea Jerković, novinarka. Diskusiju je moderirala Dajana Cvjetković, menadžerica programa CPCD. Među zaključcima je naglašena neophodnost intenzivnijeg učešća civilnog društva u Berlinskom procesu, kao i zajedničkog mapiranja toga puta, neophodnost posvećivanja veće pažnje detaljima sporazuma, jačanje kapaciteta lokalnih vlasti u kontekstu značaja Berlinskog procesa, te važnosti učešća organizacija civilnog društva, medija, svih građana i građanki u širim konsultacijama.