Međunarodni dan pronalazača, 9. novembar

Na današnji dan 9. novembra 1913. godine rođena je američka filmska glumica i inovatorica Hedi Lamar (Hedwig Eva Maria Kiesler). Premda se proslavila kao jedna od najvećih MGM-ovih zvijezda, također je učestvovala u izumu ranog oblika komunikacijske tehnologije na kojoj se zasniva i današnja bežična komunikacija. Međutim, tehnika koja je postojala 1942. godine, nije bila dovoljno dobra da se primijeni u praksi, te je njen izum praktičnu primjenu doživio tek 1962. godine. Njen doprinos razvoju ovog principa ostao je posve zanemaren sve dok 1997. godine EFF nije Lamarr dodijelio posebnu nagradu za njen doprinos razvoju bežične tehnologije.

Trenutno stanje IP-a i inovatorica

Ravnopravno uključivanje žena u formalnu ekonomiju bi moglo potaknuti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 26 posto. Istraživanja su pokazala da žene ne učestvuju u sistemu intelektualnog vlasništva (IP) po istim stopama kao i muškarci, niti primaju iste naknade. Ukratko, postoji rodna razlika u IP-u. Na primjer, iako žene čine otprilike polovicu globalne radne snage i više od polovice diplomiranih studenata širom svijeta, one često nisu navedene kao kreatorke i izumiteljice patenata.

Rodni jaz u IP dokumentiran je u sve većem broju istraživanja. U 2016. godini, istraživanje Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) je otkrilo da 29 posto prijava iz Ugovora o saradnji na patentima (PCT) od 1995. do 2015. godine navodi izumiteljice, iako su postojale značajne varijacije među zemljama i stopa je s vremenom rasla. Samo 5 posto prijava navodi isključivo žene kao izumiteljice određenog patenta.

WIPO se obvezao promicati ravnopravnost spolova i osnaživanje žena kroz IP zaštitu. Sekretarijat WIPO-a aktivno je uključen u proučavanju rodne razlike u intelektualnoj svojini i načinu njegovog rješavanja. Osim isticanja žena izumiteljica i kreatorica tijekom 2018. godine, redovito se organiziraju aktivnosti izgradnje kapaciteta koje su posebno usmjerene na žene.

Važnost IP-a u modernom gospodarstvu

Smanjivanje rodnog jaza u zaštiti intelektualnog vlasništva važan je jer IP doprinosi uspjehu pojedinca/ke i njegovog/njenog preduzeća. Dok je važnost IP-a u modernom gospodarstvu dobro poznato, nekoliko činjenica ipak treba uzeti u obzir. Najveći dio vrijednosti vodećih preduzeća sada leže u nematerijalnoj imovini, za razliku od prije nekoliko desetljeća kada se poslovna vrijednosti sastojala uglavnom od materijalnog kapitala. U razvijenim gospodarstvima većina novih poslova ulaže u nematerijalnu imovinu, a glavna nematerijalna imovina je IP.

Štaviše, sposobnost preduzetnika/ce da osigura zaštitu intelektualnog vlasništva može biti odlučujući faktor u tome hoće li investitor financirati start-up. Rodni jaz u patentiranju može otežati preduzetnicama da dobiju ulaganje. Na kraju, sve firme s patentima, autorskim pravima ili zaštitnim znakovima imaju veće prihode od onih bez IP imovine.

Važnost uključivanja žena u IP

Ispravljanje jaza među spolovima u zaštiti intelektualnog vlasništva važno je za dobrobit društva u cjelini. Jedno istraživanje procjenjuje da bi zatvaranje rodnog jaza u patentiranju moglo povećati BDP za 2,7 posto.

Na individualnoj razini, povećanje pristupa žena pravima intelektualne svojine može imati i druge benefite u vidu povećanja plaće, povlaštenog tretmana, boljeg stručnog usavršavanja i i povećanja vidljivost u javnosti. Historijski gledano, iako su žene izražavale kreativno i inovativno razmišljanje, ovi napori često nisu bili nagrađeni, a korist su stjecali muškarci.

Sretan Međunarodni dan izumitelja/ica!