Koliki utjecaj imaju influenseri na ranu socijalizaciju djece?

U Sarajevu je 23. septembra u hotelu Bristol održana konferencija na temu „Kako podržati mlade u korištenju medija današnjice“. Fokus konferencije bio je na istraživanju i ispitivanju navika korištenja medija kod mladih, koliko često i kako pristupaju medijima, koje sadržaje pretražuju i čemu sve imaju pristup.

Medijska pismenost je sposobnost prepoznavanja različitih vrsta medija i razumijevanja poruka koje se šalju putem tih medija. Mladi svakodnevno imaju pristup ogromnoj količini informacija iz širokog spektra izvora, daleko izvan tradicionalnih medija. Postoje različiti društveni mediji, video poruke i objave, video igre, reklame i još mnogo toga, koje čine digitalne medije današnjice, a putem kojih mladi imaju pristup informacijama. Digitalno doba svima je olakšalo stvaranje vijesti i nemoguće je uvijek znati ko je vijest kreirao, zašto i da li je ta vijest vjerodostojna.

Upravo su ovo bile ključne teme za diskusiju na konferenciji. Prisutni su dolazili iz javnih sektora i medijskog sektora te su održane dvije panel diskusije na ovu temu. Prva panel diskusija imala je za fokus način na koji mladi koriste medije danas u BiH, odnosno korištenje društvenih mreža, s posebnim naglaskom na Youtube. Na drugoj panel diskusiji bavilo se pitanjima mogućih odgovora na potrebe za medijskim opismenjavanjem mladih te koje su mjere koje se mogu poduzeti po ovom pitanju.

Na konferenciji se obratila izvršna direktorica Mediacentra, Maida Muminović, koja je istakla koliko je važno diskutovati o ovoj temi, a sve s ciljem povećanja svijesti o medijskoj pismenosti kod mladih ljudi.

„Moramo biti svjesni činjenice da se medijsko okruženje nekad i sad u velikoj mjeri razlikuje te se još uvijek jako brzo mijenja. Mladi ljudi imaju neograničeni pristup medijskom sadržaju putem interneta, a to znači da je neophodno fokusirati se na povećanje sigurnosti i privatnosti, na reduciranje online nasilja i širenje dezinformacija, jer se jedino tako može omogućiti mladima da sigurno i odgovorno koriste medije danas.“ – istakla je Maida Muminović, izvršna direktorica Mediacentra.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici Centra za promociju civilnog društva, koji kroz Program osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) daje mogućnost građanima i građanke da se uključe u medijski prostor i postanu dio priče medijskog opismenjavanja.

„Medijska pismenost je u teorijskom smislu deficitarno područje u Bosni i Hercegovini, tako da je ovo bila odlična Konferencija u kontekstu demistifikacije uloge određenih profesija u implementaciji aktivnosti da primarno djeca dobiju potrebna znanja o korištenju informatičko-informacionih resursa. CPCD trenutno implementira Program osnaživanja nezavisnih medija IMEP, te smo itetkako svjesni važnosti ove teme, jer se svakodnevno suočavamo s izazovima zbog medijske (ne)pismenosti“ – izjavio je Amel Petrović iz Centra za promociju civilnog društva.

Prilikom svog obraćanja, urednik redakcije programa za djecu i mlade FTV, Boris Šiber, istakao je kako Federalna Televizija nema dovoljno resursa što je osnovni razlog zašto se ne proizvodi kvalitetan sadržaj za djecu i mlade na Federalnoj Televiziji. Također, naglasio je da Federalna Televizija čvrsto stoji pri odluci da neće emitovati komercijalne sadržaje za djecu i mlade kroz svoje programe.

Milionske zarade i pregledi su dovoljan motiv da mlade osobe počnu razmišljati da budu influenseri. Nismo ni svjesni koliki utjecaj na našu djecu imaju društvene mreže kao i sami influenseri, koji postaju uzori naše djece, a o tome je opširnije pričao predstavnik Omladinske novinske asocijacije u BiH, Anes Osmić, koji je predstavio YouTube, kao najpopularniji sadržaj među mladima.

O portalu medijskapismenost.hr pričala je Ana Dokler, glavna urednica portala. Istakla je kako portal medijskapismenost.hr može pomoći u boljem razumijevanju medija kod odraslih i mladih osoba. Posebno se to odnosi na mlade osobe, jer je to najbolji način zaštite od dezinformacija i lažnih vijesti.

Profesorica sa odsjeka za novinarstvo Univerziteta u Tuzli, Zarfa Hrnjić Kuduzović, naglasila je važnost izrade osnovnih smjernica za medijsku i informacijsku pismenost za odgajatelje u vrtićima.

Generalni zaključak konferencije u kontekstu vrtića i djece predškolskog uzrasta jeste da je neophodno posvetiti posebnu pažnju na sve češću pojavu „školarizacije“ vrtića, koja se odnosi na to da pedagozi/ce i odgajatelji/ce u vrtićima sve više obavljaju administrativne aktivnosti, a sve se manje posvećuju odgoju djece.

Na kraju je glasnogovornik Islamske zajednice u BiH, Muhamed Jusić, govorio o medijskom izvještavanju o radikalizmu i ekstremizmu te istakao koliko je važna uloga religije kada je riječ o medijskoj pismenosti u BiH. Islamska zajednica u BiH pokušava da kroz mektebe i druge islamske obrazovne institucije postavi standarde u prenošenju informacija.

Obratite pažnju da vaša djeca pravilno koriste internet, jer koliko je korisno, toliko može biti i štetno. Ne kupujte sebi slobodno vrijeme, tako što ćete djeci dati neki od „pametnih uređaja“ u ruke i pustiti ih da bez bilo kakve kontrole ulaze u svijet interneta.

Konferencija se organizovala uz podršku tranzicijskog programa, koji je u sklopu programa Razvojne saradnje Republike Češke u Bosni i Hercegovini u okviru implementacije projekta „Izgradnja otpornosti na dezinformacije: program obuke za porodice, nastavnike, novinare i širu javnost za borbu protiv dezinformacija“.