TI BiH Konferencija : Pravo na pristup informacijama je pravo na slobodu govora

U Sarajevu, 27.09.2019. je održana konferencija „Pristup informacijama od javnog značaja između prakse i zakona“ u organizaciji Transperency International-a BiH.

Konferencija je održana povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama koji se obilježava svakog 28. septembra sa ciljem povećanja svijesti o jednom od osnovnih ljudskih prava.  Pravo na slobodan pristup informacijama je osnov svake demokratske države jer da biste, kao građanin, učestvovali u donošenju odluka morate imati pristup podacima.

Bosna i Hercegovina (BiH) je bila prva država u regionu koja je 2000. godine dobila Zakon o slobodi pristupa informacijama. Trenutno, u BiH, su na snazi tri zakona koja se tiču ove teme – jedan na državnom nivou i dva na entitetskom nivou. Predstavljeno istraživanje Transperency International-a BiH (TI BiH) je pokazalo da je primjena ovog zakona u našoj državi izrazito loša te je zabilježen porast nepoštovanja rokova pri dostavljanju informacija. Međutim, pozitivno je spomenuti da postoji zajednički konsenzus između svih nivoa vlasti s jedne strane i civilnog sektora s druge strane, da BiH treba novi zakon o slobodi pristupa informacijama- istakao je Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH.

„Oni nisu čuvari informacija nego njihovi prenosioci, koji su u najvećoj mogućoj mjeri dužni učiniti iste dostupnim demokratskoj javnosti i njenim demokratskim institucijama“- naglasio je Marko Vujović, citirajući stav Suda BiH.

U većini slučajeva, organizacije iz civilnog sektora daju informacije građanima o tome kako pristupiti podacima javnih institucija. Centar za promociju civilnog društva (CPCD) godinama radi i poziva javne institucije na veću transparentnost i odgovornost prema građanima. Jedan od takvih primjera  je CPCD-ov IMEP program kroz koji se građanima/kama i novinarima/kama pružanje pravne pomoći u vidu informisanja, upućivanju i davanju stručnih pravnih savjeta.

Fazila Musić iz Ministarstva pravde BiH ističe da je implementacija zakona glavni kamen spoticanja te napominje da je sistemsko uvezivanje svih propisa nužno za kvalitetnu primjenu zakona u državi.

Istraživanje je pokazalo da je najteže dobiti pristup informacijama o primanjima zvaničnika Bosne i Hercegovine te se uvijek poziva na zakon o privatnosti ličnih podataka.

Ono što predstavlja apsurd, jeste da jedan sud pruži informacije koje od njih traže građani/ke ili novinari/ke, a drugi identične zataji. Jedan od takvih primjera je skrivanje imena ljudi za kojima su izdate potjernice, navodi Merima Hrnjica iz Centra za istraživačko novinarstvo.

Bosna i Hercegovina se nalazi u crvenoj zoni transparentnosti i evidentno je da se mora raditi na kvaliteti sadržaja zakona, njegovoj primjeni u praksi i proaktivnosti u transparentnosti.