Otvoreno pismo Ambasadi Belgije za BiH, Uredu EU u BiH i drugim relevantnim međunarodnim organizacijama

Prenosimo otvoreno pismo Sunčice Kovačević i Sare Tuševljak, aktivistica i predstavnica neformalne grupe građana STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci.

gđa. Caroline Vermeulen, ambasadorica u Beču
g. Benjamin Sturtewagen, šef Diplomatskog biroa u Sarajevu,

g. Johann Sattler, ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini,

uvaženim predstavnicim organizacija u BiH i Evropi,

Vaše ekselencije i uvaženi predstavnici,

Pišemo vam kako bismo izrazili zabrinutost i razočaranje aktivnostima belgijske kompanije Green Invest, koja je jedini vlasnik kompanije BUK d.o.o. sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, Bosna i Hercegovina, a koja upravlja malom hidroelektranom na Kasindolskoj rijeci i planira izgradnju još dvije. Kao što vjerovatno znate, BUK d.o.o. je nedavno podnio tri tužbe za klevetu i zaprijetio daljnjim tužbama protiv dvije mlade bh. aktivistice (studentice prava, 25 godina), koje su javno govorile protiv potencijalnog i vidljivog uticaja ovih projekta na životnu sredinu. Ove neosnovane tužbe imaju sve karakteristike Strateških tužbi protiv učešća javnosti (tkz. SLAPP), koje u regionu sve više koriste političari i veliki biznisi da zastraše aktiviste i ušutkaju kritičke glasove. Kao diplomatski predstavnici zemlje u kojoj je Green Invest registrovan, pozivamo vas da kroz vaše organizacije ohrabrite i pozovete kompaniju Green Invest/BUK d.o.o. da odmah odustanu od tužbi i umjesto toga konstruktivno stupe u kontakt sa aktivisticama i pogođenom zajednicom koji su zabrinuti zbog potencijalno nepopravljive štete nanesene Kasindolskoj rijeci izgradnjom malih hidroelektrana.

Green Invest/BUK d.o.o. upravlja malom hidroelektranom Podivič na Kasindolskoj rijeci u Istočnom Sarajevu, a investitor planira izgradnju još dvije male hidroelektrane Samar i Slapi. Od početka izgradnje, lokalni aktivisti su izražavali zabrinutost zbog potencijalno negativnog uticaja male hidroelektrane na Kasindolsku rijeku i njeno okruženje, uključujući sječu šume visoke zaštitne vrijednosti i eroziju tla zbog izgradnje pristupnih puteva (dole ispod su slike rijeke i prostora oko rijeke).

U avgustu 2020. godine aktivisti i lokalna zajednica pokrenuli su sudske postupke i kao rezultat toga Okružni sud u Banjaluci je od jula do septembra 2021. godine poništio okolinsku dozvolu za hidroelektranu Samar koja je u izgradnji i hidroelektranu Slapi čija je izgradnja u fazi planiranja, ali i za Podivič koja trenutno radi. Osim toga, isti sud je u decembru 2021. godine poništio građevinsku dozvolu za Samar. Uprkos gubitku ekoloških dozvola, investitor je nastavio sa radom male hidroelektrane Podivič. Okolišnu dozvolu za Podivič ponovo je izdao Vrhovni sud Republike Srpske u junu 2022. godine, ali su se aktivisti na tu odluku žalili pred Ustavnim sudom BiH i čekaju konačnu presudu.

Osim toga, aktivisti i lokalna zajednica zabrinuti su što se dvije male hidroelektrane (Samar i Slapi) grade ili planiraju u šumi veoma visoke zaštitne vrijednosti i na području koje je Prostornim planom Republike Srpske (RS) predviđeno kao zaštićeno područje. To znači da je Green Invest/BUK d.o.o. neko vrijeme radio bez potrebnih dozvola, pri čemu je sve vrijeme ostvarivao značajnu zaradu na račun rijeke i zajednica koje žive uz nju. Ovo je protivno zakonima o okolišu BiH, ali i zakonima EU o okolišu.

Neformalna grupa aktivista okupljenih u grupu pod nazivom Stop izgradnji malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci počela je da se bavi ovim pitanjem 2020. godine. Organizovali su proteste, konferencije za medije, građansku inicijativu koja je sakupila više od 2.000 potpisa građana koji su protiv izgradnje ovih malih hidroelektrana. Priredili su izložbu fotografija koja prikazuje rijeku i rizike dalje izgradnje malih hidroelektrana. Njihove aktivnosti su dobile podršku načelnika sve tri pogođene opštine koji su izrazili da se protive izgradnji malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci.

Kao odgovor, Green Invest/BUK d.o.o. je podnio tri tužbe za klevetu i zaprijetio daljnjim tužbama protiv dvije lokalne mlade aktivistkinje iz navedene građanske grupe. Aktivistice su bile pod velikim pritiskom zbog ovih tužbi i prijetnji daljnjim djelovanjem. Pored finansijskih troškova u vezi sa postupkom i rizika od plaćanja nerazumne i nesrazmjerno visoke finansijske štete u slučaju negativnog sudskog ishoda, ove neosnovane tužbe su takođe izvršile ogroman pritisak na dvije mlade aktivistice.

Kao što znate, SLAPP tužbe su dizajnirane da zloupotrijebe pravni sistem da zastraše i ušutkaju kritičke glasove i mogu imati snažan zastrašujući efekat na uključivanje zajednice i diskusiju o pitanjima od snažnog javnog interesa, kao što je zaštita životne sredine. Širom BiH, ali i u široj regiji, SLAPP tužbe postaju sve popularnije kao sredstvo za obeshrabrivanje aktivizma na pitanjima životne sredine. Belgija je jedan od lidera u EU i Evropi u oblasti politike životne sredine i zaštite ljudskih prava, a mandat vaše trenutne vlade svjedoči o posvećenosti vaše zemlje ovim važnim ciljevima. Stoga očekujemo da se belgijska pravna lica koja posluju u našoj zemlji trebaju pridržavati istih standarda i poštovati bosansko-hercegovačke zakone, uključujući omogućavanje istinske i smislene javne rasprave i uključivanje zajednice o pitanjima od javnog interesa, kao što je eksploatacija prirodnih resursa. Stoga vas molimo da u skladu sa svojim mandatom stupite u kontakt sa menadžmentom Green Investa i ohrabrite ih da povuku neosnovane tužbe protiv dvije aktivistice koje su izrazile zabrinutost zbog potencijalne degradacije životne sredine koja je rezultat izgradnje i rada malih hidroelektrana.

SLAPP tužbe, te neosnovani i nesrazmjerni zahtjevi za naknadu štete, postali su jasna prepreka za rad branitelja ljudskih prava i organizacija civilnog društva u BiH i na Zapadnom Balkanu, a domaće vlasti i strane delegacije moraju zauzeti jasan stav i poduzeti nedvosmislene mjere kojima će osigurati sigurno i povoljno okruženje u kojem aktivisti mogu iznositi mišljenja bez straha od ovakve odmazde. Vlada Belgije treba jasno dati do znanja da ne podržava i ne stoji iza kompanija, koje podrivaju vladavinu prava u BiH i zloupotrebljavaju sudove da zastraše lokalne aktiviste i obeshrabre javnu raspravu o potencijalno štetnim efektima njihovih projekata na životnu sredinu.

Uprkos tužbama, dvije aktivistice i ostali članovi ove neformalne grupe ostaju posvećene zaštiti rijeke i nastavit će tražiti demokratske i pravne puteve kako bi osigurali da investitor ima sve potrebne dozvole za rad i tražiti odgovornost za bilo kakvo loše upravljanje od strane nadležnih javnih institucija.

Kao što možda znate, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je u julu 2022. godine donio novi zakon kojim se zabranjuje izgradnja novih malih hidroelektrana (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji FBiH) u ovom dijelu zemlje, navodeći njihov razorni uticaj na okoliš i neznatnu proizvodnju energije. U februaru 2021. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Deklaraciju o zaštiti rijeka, kojom se pozivaju svi nivoi vlasti da preuzmu mjere i zaštite rijeke od devastacije koju stvaraju i male hidroelektrane. U februaru 2022. godine u Republici Srpskoj usvojen je novi Zakon o obnovljivim izvorima energije kojim su podsticaji za hidroelektrane ograniče na postrojenja do 150 kW, odnosno postrojenja veća od 150 kW do 10 MW neće dobijati podsticaje. Tokom godina, kako su vlasti s entuzijazmom prihvaćale strane i domaće investicije, male hidroelektrane su radile u sumnjivim pravnim okolnostima, provodeći aktivnosti i u zaštićenim područjima. U planu je izgradnja više od 600 brana i malih hidroelektrana sa betonskim cijevima širom zemlje. Brane i betonske cijevi sa sobom nose izgradnju pristupnih puteva, tunela i mostova, uz priliv ljudskih aktivnosti koje zahtijevaju krčenje šuma oko rijeka, ugrožavajući divlji svijet i čitave okolne ekosisteme.

Ova nekontrolirana uzurpacija javnog zemljišta mobilisala je lokalne zajednice i obične ljude koji žele da se zauzmu za svoje rijeke i potoke. Njih ne zanima ni profit ni slava, a često i uz ogroman lični rizik, bore se za pravilno regulisano i odgovorno korišćenje prirodnih resursa i što veće učešće javnosti kroz javne rasprave. U mnogim slučajevima, kao što je slučaj Kasindolske rijeke, to su pokreti predvođeni ženama i mladima koji se suočavaju sa korumpiranim sistemima moći i vlasti isprepletenim privatnim interesima. Često se suočavaju s ozbiljnim prijetnjama investitora, zainteresiranih političara, a ponekad i policijskim nasiljem (Hrabre žene Kruščice, 2017). Aktivisti su povezani preko Koalicije za zaštitu rijeka BiH, lokalnih organizacija koje se bore protiv korupcije poput CCI i međunarodne riječne koalicije Save the Blue Heart of Europe koju lično podržavaju javne ličnosti poput Leonarda DiCapria, vodećih globalnih ekoloških organizacija poput WWF-a, Riverwatch, EuroNatur itd. i kompanije Patagonia Inc.

Planiramo pokrenuti sveobuhvatnu kampanju kako bi istakli ovaj slučaj, zastrašivanje ekoloških aktivista i aktivistica od strane stranih investitora i podigli svijest javnosti. Koristit ćemo sve resurse, uključujući tradicionalne i društvene medije, u čvrsto koordiniranom djelovanju, kao i ranije ove godine kada smo izvršili pritisak na političare da donesu zakon kojim se zabranjuje daljnja izgradnje malih hidroelektrana u Federaciji BiH. Također ćemo nastaviti apelirati na Green Invest/BUK d.o.o. da odmah povuče svoje tužbe protiv aktivistica. Nadamo se da ćete nam se pridružiti u ovom nastojanju.

Ako imate bilo kakvih pitanja ili biste bili zainteresirani da čujete našu zabrinutost o uticaju Green Invest aktivnostima na okoliš u BiH, rado ćemo o tome razgovarati lično (naši kontakti su na kraju pisma).

Hvala vam na pažnji!

U nastavku se nalazi spisak svjetskih, evropskih i bh. organizacija potpisnica ovog pisma:

1	AirCare, Sjeverna Makedonija
2	Animal and Environment Protection Association (EDEN), Sjeverna Makedonija
3	Arnika, Češka
4	Bankwatch, Češka
5	Bavarian Association of Individual Canoeists, Njemačka
6	Bavarian Canoe Association, Njemačka
7	Canoa club Trento, Italija
8	CEEweb for Biodiversity, Mađarska
9	Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (CDTP), Bosna i Hercegovina
10	Centar za ekologiju i energiju, Bosna i Hercegovina
11	Centar za izgradnju mira Sanski Most, Bosna i Hercegovina
12	Centar za krš i speleologiju, Bosna i Hercegovina
13	Centar za marinsku i slatkovodnu biologiju “Sharklab ADRIA”, Bosna i Hercegovina
14	Centar za održivi razvoj, Bosna i Hercegovina
15	Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Bosna i Hercegovina
16	Centar za sigurnost u saobraćaju i mobilnost, Bosna i Hercegovina
17	Centra za održivi razvoj Srbije, Srbija
18	Civil Rights Defenders, Švedska
19	Coalition Clean Baltic (CCB), Švedska
20	Collective Aid, Francuska
21	Comitato no tube Piacenza, Italija
22	Comitato Salvaguardia Fiume Noce, Italija
23	Critique and Social Emancipation, Albanija
24	Democracy in Europe Organisation (DEO), Danska
25	Društvo za zaštitu prirodnog nasljeđa – Arbor Magna, Bosna i Hercegovina
26	Earth Law Center, Sjedinjene Američke Države
27	EcoTour, Bosna i Hercegovina
28	Eko akcija, Bosna i Hercegovina
29	Eko forum Jelah, Bosna i Hercegovina
30	Eko forum Zenica, Bosna i Hercegovina
31	EKOLO, Bosna i Hercegovina
32	Ekološka udruga “Majski cvijet”, Bosna i Hercegovina
33	Ekološko društvo “Bistro – Hrabre žene Kruščice”, Bosna i Hercegovina
34	Ekološko udruženje “Rzav”, Srbija
35	Ekološko udruženje “Eko Put”, Bosna i Hercegovina
36	Ekološko-humanitarna udruga “Gotuša”, Bosna i Hercegovina
37	EuroNatur, Njemačka
38	Feminist Magazine “Shota”, Albanija
39	Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, Bosna i Hercegovina
40	Fondacija CURE, Bosna i Hercegovina
41	Fondacija lokalne demokratije, Bosna i Hercegovina
42	Free Rivers – Coordinamento nazionale tutela fiumi, Italija
43	Fundacja Greenmind, Poljska
44	Fundacja Zielone Światło, Poljska
45	Geopa, Bosna i Hercegovina
46	Global Youth Biodiversity Network (GYBN), Kanada
47	Građanska inicijativa “Jer nas se tiče”, Bosna i Hercegovina
48	Građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu, Crna Gora
49	Građanski pokret “Buđenje” (Karton revolucija), Bosna i Hercegovina
50	Greek Rivers Without Barriers, Grčka
51	Green Humane City Citizens’ Initiative, Sjeverna Makedonija
52	Green team, Bosna i Hercegovina
53	Heinrich Böll Stiftung, Bosna i Hercegovina
54	Helsinški Parlament Građana Banja Luka, Bosna i Hercegovina
55	Henk Zingstra, EU independent advisor on water and ecosystems
56	Iberian Centre for River Restoration (CIREF), Grčka
57	Inicijativa građanki i građana Mostara, Bosna i Hercegovina
58	Inicijativa Hastahana park, Bosna i Hercegovina
59	Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH), Bosna i Hercegovina
60	Institute for Critique and Social Emancipation, Albanija
61	International Europe, Belgija
62	International Rivers, Sjedinjene Američke Države
63	Italian Centre for River Restoration (CIRF), Italija
64	Kajak kanu klub “Vrbas – M:tel”, Bosna i Hercegovina
65	Klub sportskih ribolovaca, Bosna i Hercegovina
66	Koalicija bez krzna, Bosna i Hercegovina
67	Kreševski građanski pokret, Bosna i Hercegovina
68	Kvart, Bosna i Hercegovina
69	Legambiente Friuli Venezia Giulia, Italija
70	Legambiente Val d’Aosta, Italija
71	Lejla Huremović, Bh. Povorka ponosa, Bosna i Hercegovina
72	Lena Hommes (Wageningen University), Holandija
73	LIR Evolucija, Bosna i Hercegovina
74	Marilia Pavlidi Palla- MSc Geologist, “Greek Rivers Without Barriers”, Grčka
75	Mediterranean Institute for Nature and Anthropos (MedINA), Grčka
76	Mikološko društvo “Mycobh”, Bosna i Hercegovina
77	Mjesto za priče o događajima, ljudima i pojavama Doku.ba, Bosna i Hercegovina
78	Naučno-umjetničko udruženje “Laboratorium”, Bosna i Hercegovina
79	Neformalna grupa građana “Zgrada”, Bosna i Hercegovina
80	NGG Park Prirode Trstionica i Boriva, Bosna i Hercegovina
81	Obojena klapa/Manifesto, Bosna i Hercegovina
82	Odbranimo reke Stare planine, Srbija
83	Odbranimo šume Fruške gore/Udruženja za zaštitu šuma iz Novog Sada, Srbija
84	OKC “Bosna Art”, Bosna i Hercegovina
85	Omladinski resursni centar (ORC) Tuzla, Bosna i Hercegovina
86	Oppossition to Skavica Dam, Albanija
87	Patagonia, Sjedinjene Američke Države
88	PD Glasinac, Bosna i Hercegovina
89	Planinarsko društvo “Čičak”, Bosna i Hercegovina
90	Planinarsko društvo “Kozara”, Bosna i Hercegovina
91	Planinarsko društvo “Mehanizam”, Bosna i Hercegovina
92	Polekol/Inicijativa “Pravo na vodu”, Srbija
93	Prijatelji prirode “Eko Element”, Bosna i Hercegovina
94	PSD “Treskavica”, Bosna i Hercegovina
95	River Savers´ Association / Älvräddarnas Samorganisation, Švedska
96	Riverwatch, Austrija
97	Sačuvajmo planinske reke Kraljeva, Srbija
98	Salviamo il paesaggio Valdossola, Italija
99	Save the Colorado, Sjedinjene Američke Države
100	Savez udruženja paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Unsko-sanskog kantona, BiH
101	SED “Orlovača”, Bosna i Hercegovina
102	Seoski turizam “Brkić”, Bosna i Hercegovina
103	Sharawatch, Srbija
104	Sportsko ribolovno udruženje “Bistro”, Bosna i Hercegovina
105	Sportsko-ribolovno društvo “Smuđ”, Bosna i Hercegovina
106	Stowarzyszenie Ekologiczne EKO-UNIA, Poljska
107	The association of Friends of the Rivers of Ina and Gowienica (TPRIiG), Poljska
108	The European Water Movement
109	The Norwegian Biodiversity Network (Sabima), Norveška
110	The Norwegian Society for the Conservation of Nature (Naturvernforbundet), Norveška
111	Towarzystwo na rzecz Ziemi, Poljska
112	Udruga “Tajna Prirode”, Bosna i Hercegovina
113	Udruženje “Eko heroj”, Srbija
114	Udruženje “Aarhus centar u BiH”, Bosna i Hercegovina
115	Udruženje “Centar Dr. Stjepan Bolkay”, Bosna i Hercegovina
116	Udruženje “Centar za životnu sredinu” Bosna i Hercegovina
117	Udruženje “Eko Habitat”, Bosna i Hercegovina
118	Udruženje građana “Alternative” Kakanj, Bosna i Hercegovina
119	Udruženje građana “Srce na dlanu”, Bosna i Hercegovina
120	Udruženje građana “Zaboravljena djeca rata”, Bosna i Hercegovina
121	Udruženje građana “Bjelava”, Bosna i Hercegovina
122	Udruženje građana “Eko Centar”, Bosna i Hercegovina
123	Udruženje građana “Korijeni”, Bosna i Hercegovina
124	Udruženje građana “Neretvica – Pusti me da tečem”, Bosna i Hercegovina
125	Udruženje građana “Planina”, Bosna i Hercegovina
126	Udruženje građana za etički tretman čovjeka i životinja “Mi smo dio rješenja”, Bosna i Hercegovina
127	Udruženje mladih “Labud”, Bosna i Hercegovina
128	Udruženje mladih za promociju eko i alternativne kulture “Priroda i društvo”, Bosna i Hercegovina
129	Udruženje osoba sa invaliditetom i borbe protiv ovisnosti “Ruka Ruci”, Bosna i Hercegovina
130	Udruženje Prijedorčanki “Izvor”, Bosna i Hercegovina
131	Udruženje studenata biologije u Bosni i Hercegovini, Bosna i Hercegovina
132	Udruženje za istraživanje i društvene inovacije “Analiza, Dizajn, Transformacija” (ADT), BiH
133	Udruženje za kulturu i umjetnost “Crvena”, Bosna i Hercegovina
134	Udruženje za podsticanje i istraživanje izvedbenih umjetnosti u BiH, Bosna i Hercegovina
135	Udruženje za promociju i ekološki marketing prirodnih vrednosti “Ekomar”, Srbija
136	Udruženje za zaštitu i unapređenje okoliša, prirorde i zdravlja – Ekotim, Bosna i Hercegovina
137	Udruženje za zaštitu okoline “Zeleni Neretva”, Bosna i Hercegovina
138	Udruženje za zaštitu prirode i biodiverziteta “Via naturae”, Bosna i Hercegovina
139	Udruženje žena “Priroda” Bratunac, Bosna i Hercegovina
140	Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla, Bosna i Hercegovina
141	Urgent Action Fund for Women’s Human Rights
142	Water Justice Alliance/Justicia Hídrica, Holandija
143	WWF – European Policy Office, Belgija
144	WWF Adria, Hrvatska
145	WWF, Belgija
146	Ženska mreža BiH, Bosna i Hercegovina

Zajedničko saopćenje za medije možete pronaći OVDJE.

Kontakt osobe:

Lejla Kusturica, ACT | [email protected] | +387 62 761 833

Arnel Mahmutović, ACT | [email protected] | + 387 62 641 272

Cornelia Wieser, Riverwatch | [email protected] | +43 650 4544784

Anja Arning, EuroNatur | [email protected] | +49 7732 927213