Bosna i Hercegovina dodana na Listu praćenja ugrožavanja ljudskih prava zbog narušavanja ključnih elemenata Dejtonskog sporazuma

POD EMBARGOM

• Republika Srpska usvojila zakon kojim odbacuje nadležnost Ustavnog suda BiH
• Kleveta je ponovo kriminalizirana u atmosferi pogoršanja napada na novinare i aktiviste
• “Zakon o stranim agentima” kojim se kriminalizuje civilno društvo na dnevnom redu Narodne skupštine RS.

CIVICUS Monitor je dodao Bosnu i Hercegovinu na svoju listu za praćenje (Watchlist) zemalja u kojima je zabilježen brz pad građanskih sloboda, usljed donošenja zakona koji utiče na pravosuđe, kao i napada na aktiviste i civilno društvo.

Postoje prijetnje miru, jer autoritarni lider Republike Srpske (RS), većinski srpskog entiteta u zemlji, nastavlja da podriva Dejtonski sporazum iz 1995. kojim je okončan rat u Bosni. Narodna skupština RS je nedavno usvojila zakone kojima se odbacuju nadležnosti Ustavnog suda BiH i međunarodnog mirovnog izaslanika koji nadgleda Sporazum. Predsjednik RS Milorad Dodik je ove poteze proglasio “čišćenjem Bosne i Hercegovine od stranog uticaja”. Pored ovih, proteklih mjeseci predloženo je ili usvojeno nekoliko zakona kojima se ograničavaju aktivnosti civilnog društva i medija, uključujući i zakon o „stranim agentima“ nalik ruskom, koji će biti razmatran na sjednici NS RS 26. septembra.

“Zakonodavni napori u Republici Srpskoj kojima se podriva građanski prostor duboko su zabrinjavajući i pokazuju da vlasti prave korak unazad na putu ka EU.” rekla je Dajana Cvjetković, programska menadžerica Centra za promociju civilnog društva. “Zakon o ‘stranim agentima’ ne ugrožava samo rad civilnog društva, on je napad na osnovne slobode svih građana, zajamčene međunarodnim pravom i Ustavom BiH. To je u suštini pravni alat za uništavanje svake kritike vlasti.”

CIVICUS Monitor lista za praćenje, objavljena kako bi se poklopila sa 54. zasijedanjem Vijeća UN-a za ljudska prava (11. septembar – 13. oktobar), ističe pet zemalja u opasnosti od oštrog pada građanskih prava i sloboda. Lista je zasnovana na podacima koje je prikupio CIVICUS Monitor, koji prati stanje građanskih sloboda u 197 zemalja i teritorija koristeći podatke istraživačkih partnera širom svijeta. Pored Bosne i Hercegovine, najnovija lista uključuje Bangladeš, Ekvador, Senegal i Ujedinjene Arapske Emirate.

Bosna i Hercegovina je jedna od slobodnijih zemalja na najnovijoj listi za praćenje. CIVICUS Monitor trenutno ocjenjuje građanski prostor u BiH kao „sužen“, samo jedan korak ispod najviše rangiranog „otvorenog“.

“S obzirom na ovakvo targetiranje medija i civilnog društva, Bosna i Hercegovina rizikuje da postane jedna od restriktivnjih zemalja na Zapadnom Balkanu”, rekla je Tara Petrović, istraživačica CIVICUS-a za Evropu i Centralnu Aziju. “Međutim, još uvijek ima prostora da se preokrene negativni trend i utre put ka povoljnom okruženju za slobodu govora i udruživanja u zemlji.”

Od marta, vlasti u Republici Srpskoj zalažu se za donošenje više represivnih zakona uprkos oštrim protestima međunarodne zajednice. U julu su u NS RS usvojeni amandmani kojima se ponovo kriminalizuje kleveta nakon 20 godina, što je pogoršalo ionako opasno okruženje za medije u zemlji. Nasilje i prijetnje novinarima uobičajene su u cijeloj Bosni i Hercegovini i bilježe značajan porast od 2022. godine.

Još jedan zabrinjavajući razvoj je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji bi krajem septembra trebalo da bude predmet rasprave u NS RS. Uvođenjem stroge zabrane „političkih aktivnosti“, njime bi civilnom društvu i neprofitnim medijima koji se finansiraju iz inostranstva bilo zabranjeno da diskutuju o pitanjima od javnog interesa pod prijetnjom gašenja ili krivičnog gonjenja. Pored ovih, uskoro bi moglo uslijediti još zakona usmjerenih protiv aktivista, budući da je predsjednik Dodik najavio da su na dnevnom redu zakoni koji zabranjuju LGBTQI+ aktivistima pristup školama, kao i “zakon o neprijateljima Republike Srpske”.

“Pozivamo vlasti Republike Srpske da odustanu od predloženih zakona koji ograničavaju osnovne građanske slobode.” rekla je Petrović. „Poštovanje svačijih ljudskih prava i podsticanje otvorene debate posebno su ključni u kontekstu krhke demokratije kao što je Bosna i Hercegovina“.