Civilno društvo Zapadnog Balkana izloženo napadima nakon obustave američke pomoći

Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN) je regionalna mreža koju čine organizacije za razvoj civilnog društva iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, sa Kosova, te iz Sjeverne Makedonije, Rumunije, Slovenije, Srbije i Turske. Nakon obustave međunarodne pomoći SAD, mnoge od ovih organizacija i njihovi predstavnici su se našli na meti napada desničarskih grupa i pojedinaca zbog čega se BCSDN oglasila saopćenjem kojeg prenosimo.

Civilno društvo Zapadnog Balkana izloženo napadima nakon obustave američke pomoći

Neočekivana i sveobuhvatna izvršna uredba američke administracije da na 90 dana zamrzne većinu međunarodne pomoći Sjedinjenih Država – između ostalog i finansiranje USAID-a – prekinula je programe širom svijeta, uključujući i one na Zapadnom Balkanu. Ova uredba ugrožava neophodnu humanitarnu i razvojnu pomoć, sigurnosne programe, odgovore na zdravstvene krize, kao i podršku ranjivim zajednicama. Istovremeno, ona potkopava inicijative kojima se štite i jačaju vladavina prava i demokratsko upravljanje.

Opravdanje za ovo je da se mora osigurati efikasnost svih programa međunarodne pomoći, te da se oni moraju uskladiti sa novom vanjskom politikom SAD. Ovakvo obrazloženje – da se mora izvršiti procjena svih programa međunarodne pomoći u smislu njihove efikasnosti i  usklađenosti sa novom američkom vanjskom politikom – je u praksi otvorilo mogućnost širokih napada na civilno društvo.

Programi USAID-a su na Zapadnom Balkanu igrali ključnu ulogu u promociji transparentnosti uprave, borbi protiv korupcije, građanskog aktivizma i građanske otpornosti. Iznenadno zamrzavanje sredstava obustavilo je nezamjenjive programe podrške nezavisnim medijima, marginaliziranim grupama, ekonomskoj konkurentnosti, građanskoj participaciji, kao i odgovornosti. Kao rezultat toga, organizacije i mediji se suočavaju sa problemima da zadrže svoje osoblje, pruže podršku partnerima i nastave sa radom – i to u vrijeme kad se građanski prostor ionako nalazi pod sve većim pritiskom.

Osim što je dovela to trenutnog prekida finansiranja, ova odluka je postala i političko sredstvo za one koji nastoje da oslabe civilno društvo, nezavisne medije i liberalne vrijednosti. Politička ideologija koja stoji iza izvršne uredbe pružila je desničarskim i nacionalističkim akterima snažna opravdanja za intenziviranje napada na civilni sektor u regionu.

Političke ličnosti, njihovi medijski saveznici i razni pojedinci iskorištavaju ovu odluku kako bi opravdali i pojačali svoje dugogodišnje napore da organizacije civilnog društva (OCD) diskreditiraju i prikažu kao korumpirane, pristrane i vođene stranim interesima.  Ovakve grupe su spremno dočekale obustavu programa USAID-a – posebno onih koji se tiču inicijativa za ljudska prava – kako bi je iskoristile kao priliku da svaku inicijativu koja promoviše liberalne vrijednosti prikaže kao prijetnju po nacionalni identitet i tradicionalne vrijednosti.

Uz korištenje agresivnih napada putem društvenih medija i upotrebu obmanjujućih narativa, u regionu je pokrenuta široka kampanja sa ciljem blaćenja i diskreditacije organizacija civilnog društva, novinara i predstavnika medija – pogotovo onih koji su bili korisnici ovih programa. Lažnim ili selektivnim prikazivanjem podržanih projekata – pri čemu se namjerno ignorišu opipljivi benefiti na lokalnom, državnom i regionalnom nivou – podstiče se širenje dezinformacija i zastrašivanja, te se na taj način narušava legitimitet organizacija civilnog društva i označava ih se kao strane agente.

Ovih napada nisu pošteđene ni organizacije članice Balkanske mreže za razvoj civilnog društva (BCSDN) i njihovi predstavnici. Oni su se našli na meti koordiniranih kampanja klevete, u kojima se medijima dostavljaju povjerljivi podaci finansijske prirode. Budući da su u pitanju ključni faktori u promociji odgovornosti, transparentnosti i demokratskog razvoja, ovi napadi predstavljaju direktan pokušaj da se naruši povjerenje javnosti u građanski angažman i oslabi uloga civilnog društva u razvoju demokratije.

S obzirom na to da se civilno društvo suočava sa sve većim neprijateljstvom, od ključne je važnosti da se shvati kako organizacije civilnog društva nisu tek puki korisnici pomoći, nego suštinski partneri u razvoju društva. Prikazivanjem ovih organizacija u negativnom svjetlu, pri čemu se one često reduciraju samo na svoj izvor sredstava, iskrivljuje ono što jeste njihova stvarna uloga u regionu. Oslabljivanje OCD znači i slabljenje javnog dobra, ušutkivanje nezavisnih glasova, te uništavanje ključnih struktura za pomoć građanima.

Kako se civilno društvo suočava sa rastućim neprijateljstvom, ključno je prepoznati OCD ne samo kao primaoce pomoći, već i kao ključne partnere u društvenom razvoju. Negativan prikaz OCD, koji ih često svodi samo na izvore finansiranja, iskrivljuje stvarnost njihove uloge u regionu. Podrivanje OCD znači slabljenje javnog dobra, utišavanje nezavisnih glasova i uništavanje ključnih struktura podrške građanima.

Sada, više nego ikad, civilno društvo i njegovi saveznici moraju se suprotstaviti ovom narativu, braniti demokratske prostore i razotkriti namjernu kampanju dezinformacija koja nastoji uništiti decenije napretka.