KAKO (I ZAŠTO) PREPOZNATI LAŽNE VIJESTI

Piše Vedran Vojinović

Pojam lažnih vijesti se na našim prostorima počeo koristiti nakon što ga je popularizovao bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je izrazom fake news pokušavao diskreditovati svaku kritiku na svoj račun. Iako zvuči kao oksimoron, jer ako je nešto lažno, onda ne može biti vijest, termin je zahvaljujući Trumpu postao globalni fenomen, džoker karta protiv bilo kakvog oblika kritike. Lokalni i regionalni političari, kao i njima naklonjeni mediji, su pojam tako brzo usvojili da ga nisu stigli ni prevesti, pa je jedno vrijeme svako preispitivanje dodjele koncesije sumnjivom investitoru ili zapošljavanja podobnih kadrova dobivala oznaku fejk njuza. S vremenom se izraz udomaćio, pa tako sve češće slušamo o opasnostima lažnih vijesti, ali kako ih uopšte prepoznati i po čemu se one razlikuju od starih dobrih dezinformacija? Prema istraživanju sa Univerziteta u Gothenburgu, tehnike manipulisanja informacijama se mogu podijeliti u četiri kategorije, i to:

• dezinformacije
• lažne vijesti
• misinformacije (pogrešne informacije)
• malinformacije (zlonamjerne informacije)

Dezinformacije su lažne, netačne ili zavaravajuće informacije dizajnirane, predstavljene i isporučene radi namjernog izazivanja štete i/ ili ostvarenja lične koristi, cilj im je obmana, a u suštini su lažne informacije koje se predstavljaju kao činjenice.

Lažne vijesti su objave i članci zasnovani na lažnim informacijama, dizajnirani tako da izgledaju kao prava vijest s ciljem obmane javnosti radi ostvarivanja neke koristi. Kao i dezinformacije, ovo su lažne informacije koje se predstavljaju kao činjenice.

Misinformacije (ili pogrešne informacije) su informacije koje su neistinite, ali nisu stvorene s namjerom nanošenja štete a koje ljudi koji ih dijele nisu prepoznali kao takve, te za njih vjeruju da su tačne. Za razliku od dezinformacija i lažnih vijesti, koje su namjerno lažne informacije predstavljene kao izvještavanje, misinformacije su pogrešno predstavljene informacije.

Malinformacije (zlonamjerne informacije) se temelje na stvarnosti, ali se koriste za nanošenje štete nekoj osobi, organizaciji ili zemlji, kao na primjer dijeljenje nečijih intimnih fotografija i videa bez pristanka te osobe. Ovo su tačne informacije, ali im cilj nije informisanje, nego nanošenje štete nečijem ugledu.

Ovakve vijesti su po prirodi atraktivne jer im je sadržaj kontroverzan, senzacionalistički, često sadrži element iznenađenja i potvrđuje već postojeća uvjerenja publike kojoj se obraćaju. Prema digitalnom antropologu Niku Pollingeru, kao pojedinci žudimo za potvrdom vlastitih svjetonazora, te cijenimo informacije koje možemo koristiti kao društvenu valutu za izgradnju odnosa sa istomišljenicima. Samim time, vijest koja je više bombastična ima veću društvenu vrijednost. Međutim, lažne vijesti mogu imati prave posljedice. Primjer je Kaci Hickox, medicinska sestra iz Mainea u Sjedinjenim Američkim Državama, koja je 2014. godine, kao volonterka u Doktorima bez granica, radila u Obali Slonovače sa pacijentima oboljelim od virusa ebole. Iako nije imala nikakve simptome, zadržana je u karantenu duže od 80 sati pri povratku u SAD i vijesti o osobi zaraženoj ebolom se počela širiti internetom takvom brzinom, da se povodom slučaja oglasio i guverner New Jerseya, Chris Christie, u koji je Hickox sletila. On je u izjavi za medije rekao da iako Hickox nije imala simptome ni pozitivan test, biće testirana ponovo jer nekada treba više vremena da se dobiju definitivni rezultati, što je dodatno skrenulo pažnju na njen slučaj. Nedugo zatim, ime Kaci Hickox je objavljeno u medijima i lažne vijesti su počele da se gomilaju. Tako su lokalni mediji u Maineu objavili fotografije Hickox u vožnji biciklom u prirodi uz naslove kako krši naredbe suda o kućnom karantenu, iako ni jedan sud nije donio takvu naredbu. Ubrzo je Kaci postala meta online napada, a suprug joj je primoran napustiti medicinsku školu koju pohađa jer mu iz nje nisu dozvoljavali da dolazi na predavanja dok živi sa Kaci. Stanodavac joj je otkazao ugovor iz straha od zaraze ebolom. Kaci se život pretvorio u noćnu moru zbog vijesti da je zaražena, iako nikada nije imala test koji se pokazao da je pozitivan. To nije igralo nikakvu ulogu kada se lažna vijest o Kaci počela širiti i stvarati paniku o epidemiji egzotične bolesti, koja je na kraju ukupno brojala tek četiri pozitivna slučaja i jedan smrtni ishod u SAD-u.

Slučajevi kao što je Kaci su razlog zašto je bitno znati kako prepoznati lažne vijesti kada ih vidimo. Međutim, s vremenom je postalo sve teže prepoznati lažne vijesti od pravih, a jedini način kako se zaštititi od njihovog lošeg uticaja je razvoj kritičkog razmišljanja i održavanje zdrave doze skepticizma. Ne postoji jedan šablon po kojem se može utvrditi da li je neka vijest lažna ili ne, ali postoji nekoliko načina na koje možemo utvrditi da li je nekom tekstu cilj izvještavanje ili manipulacija:

• Provjerite izvor ili autora vijesti

Da li je vijest potpisana, i ako da, ko je autor? Kakav je ostali sadržaj na izvoru vijesti, da li izvor ima impressum, kakve su kvalifikacije ostalih autora? Sve su ovo detalji koji mogu otkriti potencijalni interes iza plasiranja neke vijesti.

• Pročitajte cijelu vijest, ne samo naslov

Borba za pažnju čitalaca u online medijima je dovela do široke upotrebe clickbait naslova, zato je jako bitno pročitati cijeli sadržaj, jer se često istakne neki senzacionalan detalj koji možda ne prikazuje cijelu sliku. Također, nerijetko se dešavalo da razni mediji objavljuju vijesti sa satiričnih online portala jer bi prenijeli samo naslov. Poznat je slučaj kada su regionalni mediji prenijeli naslov sa portala Njuz.net da je Jelena Karleuša u užem izboru za NIN-ovu nagradu, bez čitanja cijelog teksta koji je bio očito satiričnog karaktera.

• Provjerite vlastitu pristrasnost

Ovo je možda najteži dio kritičkog razmišljanja, izaći iz vlastitih predrasuda. Pogotovo u vrijeme društvenih medija koji nam omogućavaju da stvorimo vlastitu eho komoru izvora vijesti koja nam samo betonira već unaprijed stvorene stavove. Radije ćemo pročitati vijest sa čijim se naslovom već slažemo, jer je potvrđivanje stavova ugodan osjećaj. Zato je jako bitno ostati skeptičan i prema samom sebi i biti svjestan da uvijek postoje stvari koje znamo da ne znamo, ali i one koje ne znamo da ne znamo.

Lažne vijesti će u nekom obliku uvijek biti prisutne jer će uvijek postojati potreba jedne grupe ljudi da utiče na druge, veće grupe ljudi i zato je poticanje razvoja kritičkog razmišljanja od najranije dobi jedini način borbe protiv vanjske manipulacije. Ne postoji jedan način kako se zaštititi od takvih manipulacija, ali postavljanje pitanja prilikom konzumacije određenog sadržaja može otkriti put prema istini.