Ko ne dozvoljava zeleno i sretno djetinjstvo u školama?

Centar za promociju civilnog društva je 20.10.2022. godine u okviru trogodišnjeg projekta Misli o prirodi!, kojeg finansira Švedska u iznosu od 3 miliona konvertibilnih maraka, organizirao Okrugli sto o perspektivama Certifikacijskog mehanizma Eko škola u Bosni i Hercegovini, naziva “Ko ne dozvoljava zeleno i sretno djetinjstvo u školama?”, te dodijelio certifikate školama koje su uspješno implementirale metodologiju u okviru projekta.

Na Okruglom stolu predstavljena je metodologija Certifikacijski mehanizam Eko škola kao i rezultati njene implementacije u 38 osnovnih i srednjih škola širom BiH poslije čega je uslijedila diskusija sa 56 prisutnih učesnika/ca iz škola i obrazovnih institucija.

Sabina Karović, eko koordinatorica iz OŠ „Aleksa Šantić“ Sarajevo istakla je da njihova škola, dugi niz godina realizira ekološke projekte, te da je Misli o prirodi! bio samo jedna nadogradnja na sve urađeno. Ona je pozdravila uvođenje novog kurikularnog pristupa u KS i predložila da u narednoj fazi projekta škole, koje su uspješno prošle metodologiju, budu mentori novim školama.

Jelena Radivojević Stupar, eko koordinatorica iz OŠ „Branko Ćipoć“ Prnjavor naglasila je da je njihova škola kroz projekat imala ciljano veliku medijsku promociju svojih aktivnosti u lokalnoj zajednici kako bi riješili problem grijanja na ugalj, čije korištenje je zagađivalo okolni zrak. Osim toga ova škola od 2012. godine veoma uspješno reciklira PET ambalažu u saradnji sa lokalnim komunalnim preuzećem. Prema Jeleninom mišljenju eko koordinatori bi trebali biti direktori škola jer obični nastavnici/ice ne mogu uticati na neke odluke.

Prema mišljenju Senade Salihović, direktorice Instituta za preduniverzitetsko obrazovanje Kantona Sarajevo u predmetnim kurikulima daje se nastavnicima prostor za okolišne teme samo je do škole da li će joj to biti prioritet u određenoj školskoj godini.

Okrugli sto o budućim perspektivama Certifikacijskog mehanizma Eko škola u BiH rezultirao je nizom zaključaka:

• Certifikacijski mehanizam Eko škola ocijenjen je kao dobar ali je potrebno pojednostaviti izvještavanje;
• U budućoj realizaciji programa uvesti škole-mentore novim školama;
• Ubuduće uključivati škole u kreiranje ideja;
• Unaprijediti dijelove Certifikacijskog mehanizma Eko škola u BiH (sistem upravljanja-izbor eko kooridnatora, indikatori certificiranja, izvještavanje);
• Zagovarati prema direktorima/cama škola da okolišne teme budu prioritet;
• Povećati saradnju sa Pedagoškim zavodima.

Ulaganje u ovakvo obrazovanje smanjit će buduće troškove u oblasti zaštite okoliša zbog čega je važno da obrazovne institucije prepoznaju značaj kreirane metodologije i omoguće zeleno odrastanje.