

Dok Evropski parlament raspravlja o „transparentnosti“ finansiranja nevladinih organizacija, organizacije civilnog društva širom kontinenta, uključujući i one koje neumorno rade na demokratskom napretku u zemljama Zapadnog Balkana, s pravom su zabrinute. Odluka Konferencije predsjednika (političkog tijela unutar EP-a) da uspostavi radnu grupu koja će nadgledati finansiranje nevladinih organizacija, a koju predvodi Evropska narodna stranka uz podršku pokreta Evropskih konzervativaca i reformista i krajnje desničarskih Patriots for Europe, izazvala je ozbiljnu uzbunu.
Transparentnost ili zgodan paravan?
Iako je službeni cilj osigurati pravilno korištenje sredstava EU, tajming i političko usklađivanje ove inicijative djeluju kao već poznat obrazac nama na Zapadnom Balkanu gdje su se slični „zahtjevi za transparentnošću“ ranije koristili kao oružje protiv nezavisnih glasova. Nameće se pitanje: Da li zaista govorimo o finansijskoj kontroli ili je ovo lov na one NVO koje se usuđuju govoriti istinu moćnima i pozivati vlasti na odgovornost? Ovaj potez podsjeća na zabrinjavajuće trendove u zemljama regiona, gdje vlasti sve češće donose zakone koji stigmatizuju organizacije civilnog društva, ograničavaju im pristup finansijama i suzbijaju nezavisne glasove, često kroz kontrolu javnog finansiranja i isključivanje OCD iz procesa odlučivanja. Ovo je u skladu sa analizama iz sažetka BCSDN-a koji ukazuje na donošenje zakona kojima se stigmatizuju OCD i ograničava njihovo djelovanje.
Ako EU cilja na one koji čuvaju demokratiju, ko će čuvati “čuvare” na Zapadnom Balkanu?
U trenutku kada je demokratija pod ozbiljnim pritiscima, a strani uticaji sve prisutniji, snažno civilno društvo nije luksuz, ono je nužnost. Ova inicijativa Evropskog parlamenta ozbiljno ugrožava organizacije koje su ključni partneri na našem putu ka EU, slabeći demokratske mehanizme kontrole upravo kada su najpotrebniji. U svom sažetku, Balkansa mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN) dodatno naglašava da je smanjenje prostora za djelovanje civilnog društva veliki izazov u regionu, pri čemu vlasti sve više ograničavaju slobodu medija i koriste razne pritiske kako bi ušutkale OCD.
Pozivamo demokratske snage unutar Evropskog parlamenta da prepoznaju štetan efekt koji ova odluka može imati na prostor za djelovanje civilnog društva, posebno u zemljama kandidatima, i da stanu uz građane a ne protiv njih. Narativ o „nadzoru finansiranja NVO“ lako može biti zloupotrijebljen od strane neliberalnih vlasti u državama kandidatima za dodatnu stigmatizaciju NVO kao „stranih agenata“ ili „lobista“, čime se podriva njihov legitimitet u očima javnosti.
Živo i nezavisno civilno društvo je ključna komponenta demokratskog upravljanja i važan kriterij za pristupanje EU. Ako EU svojim djelovanjem čak i nenamjerno oslabi civilno društvo u zemljama kandidatima, može time paradoksalno osujetiti upravo one demokratske reforme koje promoviše.
O Konferenciji predsjednika:
Konferenciju predsjednika Evropskog parlamenta čine predsjednica Roberta Metsola, lideri osam političkih grupa, te jedan predstavnik zastupnika koji nisu članovi nijedne grupe (koji, međutim, nema pravo glasa). Ovo je političko tijelo odgovorno za organizaciju i koordinaciju rada Evropskog parlamenta.
O BCSDN-u:
Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN), čija je CPCD jedna od članica i osnivača, je mreža organizacija koje pružaju podršku civilnom društvu, a dolaze iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske. BCSDN se zalaže za jačanje civilnog društva i stvaranje podsticajnog okruženja za njegov razvoj u regionu.