Zašto su važna studijska putovanja i razmjena iskustava?

U okviru OSCE projekta o osnaživanju borbe protiv transnacionalnog organiziranog kriminala u jugoistočnoj Evropi kroz unaprijeđenu regionalnu saradnju u zapljeni, konfiskaciji, upravljanju i ponovnoj upotrebi, održana je dvodnevna regionalna radionica u Rimu u periodu od 29 -30.05.2022. godine s ciljem predstavljanja rezultata trogodišnjeg projekta, Izvještaja o mogućnostima u oblasti javnih politika u zemljama regije, kao i izrade zaključaka iz grupnih diskusija učesnika/ca u oblasti budućih koraka za unapređenje strateškog pristupa za ponovnu društvenu upotrebu oduzete imovine. Melika Šahinović, projektna menadžerica u Centru za promociju civilnog društva, koji je partner OSCE Sekretarijatu na ovom projektu, je učestvovala u ovoj radionici kroz ulogu predstavnice i zagovaračice za uspostavu adekvatnih politika i mehanizama za uspostavu dodjele oduzete imovine udruženjima i fondacijama u BiH.

Učesnici/ce iz pet zamalja regije su bili predstavnici/e javnih institucija, ministarstava, agencija za upravljanje oduzetom imovinom, kao i predstavnici/e organizacija civilnog društva koji su kroz prezentacije i razgovore imali priliku da se dodatno informišu o postignutim rezultatima u ovoj oblasti u drugim zemljama i da planiraju najbolja rješenja za unapređenje pravnog okvira i poticajnog okruženja civilnog društva za upotrebu oduzete imovine.

Prvog dana su govornici bili predstavnici/ce državnih institucija u Italiji kada su se prisutnim obratili Arlando Minuti ispred Ministarstva za vanjske poslove Italije, Giuseppe Busia, ispred Ureda za anti-korupciju Italije, prof. Anita Ramasastry, predsjedavajuća OSCE Ureda za borbu protiv korupcije, te Mariarosa Turchi, generalna direktorica Ureda za upravljanje konfiskovane imovine iz organizovanog kriminala u u Italiji. Predstavljeni su pravni okviri, nadležnosti i prakse svih navedenih institucija koji su uključeni u cjelokupan proces od zapljene do ponovne upotrebe oduzete imovine iz kriminala. Neki od zaključaka su bili da proces borbe protiv mafije zahtijeva kontinuirani rad ključnih državnih službi i da građani/ke moraju biti dio ovog procesa kroz vraćanje oduzete slobode i povjerenja u mir i pravdu. Upravo zbog toga su društveni projekti o ponovnoj upotrebi oduzete imovine važni, kako bi se poslala poruka da se kriminal ne isplati i da imovina proistekla iz nezakonitih radnji treba pripadati građanima i široj društvenoj zajednici.

Izvještaj o mogućnostima u oblasti javnih politika u okviru ponovne upotrebe imovine proistekle iz kriminala u Albaniji, BiH, S. Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji su predstavili konslutanti/ce za oporavak imovine u okviru kojeg je predstavljeno 19 preporuka za unapređenje sveukupnog procesa ponovne upotrebe oduzete imovine u zemljama regije. Zaključci govore o tome kako u svim zemljama nedostaju uhodani koordinacioni odbori i jasne metode za formulisanje politike u vezi sa oduzimanjem imovine, zasnovane na dokazima o tome šta od postojećih regulativa funkcioniše. Mogući pokretački faktor za podsticanje strateškog interesa je da se dozvoli da se oduzeta imovina reciklira i vrati organima koji oduzimaju imovinu. Ovakav model je doprinio napretku u ponovnoj upotrebi imovine u Španiji, Francuskoj i drugim zemljama EU i ubrzao proces oduzimanja imovine u Velikoj Britaniji gdje je osmišljen poseban plan podsticaja.

Dobre prakse kao i izazove u upravljanju i ponovnoj upotrebi oduzete imovine država u okruženju su predstavili kolege/ice iz mreže BAMIN, Ureda za upravljanje imovinom Španije i Kanadskog Instituta iz Albanije. Izazova u procesu uspostavljanja mehanizama za ponovnu upotrebu imovine su velika, a posebno su uočena u početnim fazama izrade politika za upravljanje i dodjeljivanje imovine u društvene svrhe. Uzajamni rad i kolektivna odgovornost vitalnih institucija za upravljanje konfiskovanom imovinom su ključna u postizanju društvene korisiti od ove imovine, bez obzira da li je namjena da se ona proda, ili da se u pravom obliku dodijeli na korištenje.

O ulogama civilnog društva u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i korupcije su učesnici/ce razgovarali s predstavnicima/cama organizacije LIBERA i svjetske mreže OCD CHANCE, ekspertima/cama iz Crne Gore i Srbije i Državne agencije za upravljanje konfiskovanom imovinom iz Rumunije. Kroz grupne diskusije učesnika/ca iz svih zemalja, kreirani su zaključci i preporuke koje se tiču dalje komunikacije i rada u oblasti ponovne upotrebe. Za BiH, posebno je naglašeno da ne postoji održiv zakon o ponovnoj upotrebi oduzete imovine, niti agencija za upravljanje oduzetom imovinom na državnom nivou. U FBIH i RS, entitetske agencije upravljaju imovinom koja je privremeno ili trajno oduzeta na osnovu odluka nadležnih sudova (općinski/kantonalni sudovi u FbiH i osnovni/okružni sudovi u RS). Potreban je aktivan angažman svih relevantnih aktera i zainteresovanih OCD da bi se osmislila i provela održiva rješenja kojima bi se nadomjestio nedostatak agencije za upravljanje oduzetom imovinom na državnom nivou, a koja bi mogla uključiti i potencijalnu dodjelu imovine za ponovnu upotrebu u društvene svrhe. Jedan od prvih koraka u ovom procesu trebala bi biti izrada popisa imovine koja je trajno oduzeta i privremeno oduzeta odlukom Suda BiH, a koja bi se mogla uzeti u obzir za ponovnu upotrebu u društveno korisne svrhe. Posebno je naglašena uloga Centra za promociju civilnog društva CPCD, kao kontakt tačka koja je dobro povezana s vlastima i drugim OCD u BiH. CPCD dobro poznaje potencijal za ponovnu upotrebu oduzete imovine u društveno korisne svrhe u okviru borbe protiv teškog i organizovanog kriminala. Prioritet treba dati razvijanju procedura kojima će se osigurati transparentnost dodjele imovine. Jedna od opcija je potpisivanje formalnih memoranduma o razumijevanju između vlada, agencija za upravljanje oduzetom imovinom i civilnog društva kako bi se podigla svijest i stvorila mogućnost za saradnju u ovoj oblasti. Također, naglašeno je da politika o ponovnoj upotrebi imovine ima za cilj povećanje povjerenja građana u vladu, te bi istraživanje o ovoj temi bio dobar način za ostvarivanje povjerenja i saradnje između javnih institucija i građana/ki.

Na poslijetku, svi učesnici/ce ove dvodnevne radionicu su imali priliku da posjete jednu od oduzetih vila iz kriminala, koja se sada koristi za promociju kulturnih događaja. Casa del jazz, smještena u Rimu u Viale di Porta Ardeatina, je nekadašnja Vila Osio i sada se sastoji se od kompleksa od tri zgrade smještene u javnom parku površine oko dva hektara. Vila je sagrađena na ruševinama seoske kuće iz sedamnaestog vijeka između 1936. i 1939. godine. Osamdesetih godina Enrico Nicoletti, koji je radio kao blagajnik poznate mafijaške grupe Magliana iz Italije, kupio je vilu od rimskog vikarijata. Vila Osio je konfiskovana 2001. godine i dodijeljena je Opštini Rim zahvaljujući zakonu 109/96, Pio La Torre koji reguliše odredbe o upravljanju i namjeni imovine koja je zaplijenjena ili konfiskovana od mafije. Na ulazu je jasno vidljiva ploča sa imenima žrtava mafije kao dokaz pobjede koju predstavlja povrat imovine građanima/kama. Unutar patronalne vile nalazi se multifunkcionalna sala, namijenjena je za koncerte, projekcije i konferencije. U istom kompleksu se nalaze medijski centar i biblioteka koje su otvorene za javnost, knjižara i restoran. U dvije sekundarne zgrade smještene su prostorije za probe i snimanje te pansion na raspolaganju muzičarima i restoran. Casa del jazz se finansira iz budžeta Opštine Rim, donacijama i projektima, kao i iz organizacije velikog broja koncerata i prodajom usluga koje kompleks nudi. Već za ljeto koje predstoji, vila će biti mjesto u čijem parku će biti održano preko 60 koncerata za jazz ljubitelje/ice.