Funkcionalna država kroz prizmu održivog civilnog društva

Panel diskusije u okviru predstavljanja izvještaja istraživanja o uticaju COVID-19 na civilno društvo u BiH tokom 2020. godine

Centar za promociju civilnog društva je organizovao panel diskusije u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci u okviru predstavljanja izvještaja istraživanja o uticaju COVID-19 na civilno društvo u BiH.

Paneli su bili prilika da se predstavnici/e organizacija civilnog društva, kao i akademske zajednice, javnih institucija, mladih i medija okupe i razgovaraju o izazovima civilnog društva kao i mehanizmima za unapređenje rada udruženja i fondacija u cilju razvoja demokratskog društva.

Preko 80 učesnika/ca panel diskusija je razmijenilo mišljenja o nalazima istraživanja ali i pokretanjem novih ideja o važnosti umrežavanja i kontinuiranog rada na uspostavljanju zajedničkih inicijativa usmjerenih ka svih strukturama vlasti.

„Analiza istraživanja je pokazala da je nivo finansiranja u 2020. godini smanjen u odnosu na prethodne godine. Organizacija civilnog društva moraju da budu ravnopravan partner svim niovoima vlasti kako bi same organizacija, a i vlasti, kvalitetno odgovorile na izazove koje ih čekuju u budućnosti, a koji su slični ili jednaki kao pandemija COVID-19“, izjavio je moderator panel diskusija, Adnan Mević.

„Realizujemo naše aktivnosti na osnovu onoga što nam se nudi a ne na osnovu naših potreba“, izjavio je Vlado Cvijić in NGO Krajina na panelu u Banja Luci, naglašavajući važnost kreiranja aktivnosti na osnovu potreba građana a ne isključivo na osnovu zahtjeva domaćih ili stranih donatora.

Projektna menadžerica CPCD-a, Melika Šahinović, je posebno naglasila kako su udruženja bila od posebne važnosti tokom pandemije COVID-19, pružajući podršku najranjivijim kategorijama društva, dok je podrška države često izostala: „Ostali smo uskraćeni i za odgovore od strane javnih institucija o mehanizmima za adekvatno suočavanje s posljedicama COVID-19 kao što su smanjenja ili preusmjeravanja sredstava iz javnih budžeta koja su bila namijenjena udruženjima“, dodala je Melika Šahinović.

Kritički stav prema civilnog društu ali i vlastima je pokazao i jedan od panelista na panel diskusiji održanoj u Sarajevu, dekan Fakulteta Političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Sead Turčalo: „Pandemija je na neki način pokazala sve sistemske nedostatke i načine na koje javne institucija finansiraju civilno društvo ali i kako civilno društvo odgovara. Vidjeli smo od strane javnih institucija nedostatak kriterija i netransparentnost u finansiranju, ali i s jedne i druge strane nedostatak strateškog pristupa u smislu kako gledati i na razvoj civilnog društva i kako utjecati na javne institucije da jasno definiraju načine finansiranja i podrške.”

Osvrčući se na dugogodišnje izazove civilnog društva koje se odnose ne samo na javno finansiranje, već i na probleme međuinstitucionalne saradnje te pozicioniranja civilnog sektora u procese donošenja odluka, direktorica Centra za promociju civilnog društva, Aida Daguda je naglasila da je „civilno društvo jako bitno za demokratizaciju svake zemlje, a u situaciji kakva je Bosna i Hercegovina, još i važnije, i zbog toga je Centar za promociju civilnog društva dosta pažnje posvetio upravo istraživanjima ovog tipa, gdje želimo vidjeti svaki negativan uticaj na razvoj civilnog društva, kao što je to bio COVID-19“.

Na panelima se nekoliko puta naglašavala važnost umrežavanja OCD, te je prof. dr. Jasmin Husić, direktor Humanity in Action  posebno naglasio djelotvornost kao rezultat umrežavanja civilnog društva: „Mi znamo da je civilno društvo u ovoj zemlji bilo pogođeno tokom pandemije, kao i drugi sektori, međutim odgovori Vlade prema civilnom sektoru nisu bili jednaki kao prema drugim sektorima. Zbog toga civilni sektor mora da se ujedini i da pokaže Vladi da je značajan i vitalan dio ovog društvenog djelovanja, kako bi vlasti i oni koji upravljaju budžetima mogli jasnije da podrže rad civilnog društva, i upravo tom konvergencijom civilnog društva postižemo dodatne vrijednosti koje će, nadam se, biti prepoznate i od strane stranih donatora.“

Na poslijetku, civilni sektor će postojati sve dok postoji želja za širenjem dobra, i ona u Bosni i Hercegovini postoji, ali bez promjene djelovanja vladajućih struktura, teško da će se glas običnog građanina dovoljno čuti: „Ljudi iz volonterskih želja i namjera su pokazali dobru volju i modele kako bi se određena nepravda mogla kvalitetno ispraviti.”

Mi ćemo nastaviti djelovati unutar naših oblasti, i davati ponudu dobrih rješenja, ali dok god je vlast ne počne prihvatati, nećemo riješiti ove probleme“, zaključio je Tomislav Majić iz Udruženja LINK Mostar.

Panel diskusije su bile dio aktivnosti projekta „Uticaj COVID-19 na civilno društvo u BiH“ kojeg je implementirao Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku The Balkan Trust for Democracy i USAID.