NOVO ISTRAŽIVANJE: UTICAJ COVID-19 NA CIVILNO DRUŠTVO U BIH TOKOM 2020. GODINE

„Uticaj COVID-19 na civilno društvo u BiH tokom 2020. godine“ je naziv istraživanja kojeg je Centar za promociju civilnog društva proveo u okviru istoimenog jednogodišnjeg projekta uz finansijsku podršku The Balkan Trust for Democracy i USAID.

Osnovni cilj istraživanja je prikazati posljedice koje su organizacije civilnog društva (OCD) u BiH imale zbog smanjenja javnog finansiranja od strane svih nivoa vlasti te na osnovu zaključaka, informisati javnost i definisati preporuke u slučaju sličnih okolnosti u budućnosti, poput pandemije COVID-19. Sama svrha istraživanja je adekvatno mapiranje stanja i odnosa vladinog sektora prema organizacijama civilnog društva, posebno u finansijskom smislu tokom 2020. godine, kako bi se utvrdili razlozi smanjenja iznosa namijenjenih OCD ili preusmjeravanje sredstava na druge oblasti i/ili sektore.

U poređenju sa zemljama okruženja, Bosna i Hercegovina, pa tako i Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko distrikt, kantoni i jedinice lokalne samouprave su rijetki organi vlasti koji nemaju usvojeni regulatorni i strateški okvir koji reguliše pitanja javnog finansiranja organizacija civilnog društva. Kada govorimo o javnom finansiranju, mislimo na sve faze javnog finansiranja koje podrazumijevaju planiranje, participaciju, procese implementacije (planiranje, dodjela sredstava, realizacija), izvještavanja, monitoringa i evaluacije korištenja javnih sredstava. U tom smislu, javno finansiranje u BiH ne podržava posebnu strategiju za razvoj civilnog društva i/ili Zakon o finansiranju organizacija civilnog društva. Drugim riječima, u BiH nisu razvijeni jasni i efikasni modeli javnog finansiranja, koji unaprijed utvrde i pažljivo definišu ciljeve i politike o tome što se finansiranjem želi postići. Sa druge strane, bh. organi vlasti nemaju u potpunosti jasno definiran proces raspodjele, praćenja, izvještavanja i procjene sredstava koji bi bio prilagođen ciljevima finansiranja. Prema definisanim kriterijima i načelima dobrih praksi u Evropskoj uniji sa aspekta javnog finansiranja, možemo uočiti da sistem finansiranja u Bosni i Hercegovini nije nezavisan, djelomično je transparentan uz često nejednako postupanje prema OCD, ne postoji slobodna i fer konkurencija među OCD, nije osigurano načelo nepristrasnosti i proporcionalnosti, niti je osigurano izuzimanje preklapanja dodjele sredstava istoj organizaciji. U tom smislu, vrlo je važno usvojiti regulatorni okvir koji je razvijen u skladu sa strateškim pristupom i postojećim strategijama nekih specifičnih područja poput zdravstva, socijalne zaštite, kulture ili okoliša, koje javna tijela nastoje podržati i dati im prioritet, kako u redovnim, tako i vanrednim okolnostima, kao što je pandemija COVID-19. Finalni izvještaj istraživanja možete preuzeti ovdje.